Ratni sukob Irana i Izraela osim što odnosi veliki broj žrtava na obje strane i nanosi veliku materijalnu štetu i jednima i drugima lako bi mogao izazvati i rast cijena energenata, prije svega, nafte i plina, složni su energetski stručnjaci.

Oni strahuju od potencijalnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca kroz koji se dnevno odvija čak 25 posto svjetske trgovine naftom. Energetski stručnjak iz Hrvatske Davor Štern kaže da je realna mogućnost da se Hormuški tjesnac zatvori djelimično, pa čak i potpuno, a onda bi, osim s naftom, nastao problem i s opskrbljivanjem plinom LNG skladišta. Da stvar bude još složenija istovremeno i dalje traje rat između Rusije i Ukrajine, što je dovelo do sankcija Rusiji i ograničavanja ruske proizvodnje nafte i njenog izvoza, kao i plina zbog sankcija koje su uvedene toj zemlji nakon agresije na Ukrajinu.

Očekivani rast cijena nafte na svjetskom tržištu, kaže Štern, pomogao bi Rusiji. Mogući prekid ili smanjenje opskrbe naftom doveo bi do povećanja prodaje električnih automobila i povećane potrošnje električne energije, te lančano i do njene nestašice. No, ni tu ne bi bio kraj problemima jer bi se s takvim scenarijem sve odrazilo i na industrijski i transportni sektor, a na kraju i na cijene brojnih drugih proizvoda. U ovoj priči jedino je siguran SAD koji ima energetsku nezavisnost, ali zemlje poput Engleske i Francuske, ali i brojne druge zemlje u Evropi koje nemaju plin i naftu bi mogle imati probleme.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević za "Slobodnu Bosnu" je rekao da se sukob Irana i Izraela već odrazio na cijene nafte.

"Cijena nafte tipa brent povećana je protekle sedmice sa 66 USD na 75 USD koliko je iznosila 16.06.2025. godine, odnosno sa cijenom koja je otvorila ovu sedmicu u trgovanju. Ovo je povećanje cijene sirove nafte od oko 15 posto gdje je samo sa četvrtka na petak porast iznosio više od 7 posto, a što je u direktnoj vezi bio sa ratnim sukobom između Irana i Izraela.

Ako cijena nafte ostane na ovoj razini od 75 USD tokom ove sedmice, to bi značilo i porast cijene derivata na bh. pumpama za oko 10-15 posto feninga po litru.

Ovo je prvi rezultat utjecaja ratnih sukoba na cijenu nafte, ali onaj opasniji i složeniji krije se u plovnom putu sirove nafte, kondenzata i goriva.

Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Omana i Irana, najvažnija je svjetska ruta za transport sirove nafte, kojom prolazi većina nafte iz regije Zaljeva prema ostatku svijeta, kao i značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Kroz prolaz dnevno prolazi oko 25 posto ukupne svjetske trgovine nafte, kondenzata i goriva.

Većina tog izvoza dolazi iz OPEC-ovih zemalja Zaljeva – Saudijske Arabije, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka – i ide prema azijskom tržištu, prvenstveno Kini.

Svaki pokušaj zatvaranja ovog strateškog ključnog prolaza, od strane Irana, mogao bi ozbiljno poremetiti globalnu trgovinu energentima i izazvati drastičan porast cijena nafte i plina na svjetskim tržištima", kaže Bečarević.

Na naše pitanje kolike su šanse da Iran zatvori Hormuški tjesnac, Bečarević odgovara da bi se to moglo desiti u slučaju daljnje eskalacije rata.

"Ono što je posebno zanimljivo je da zemlje izvoznice nafte očekuju da cijena nafte ima svoj rast, jesu budžeti izvoznice nafte tempirani na cijenama između 70 USD i 80 USD što je sada takav slučaj. Sa rastom intenziteta ratnih sukoba ulazimo u neizvjesno razdoblje gdje možemo očekivati ​​rast cijena nafte, ali, isto tako, možemo očekivati ​​i porast kvota u proizvodnji nafte gdje bi se cijene mogle stabilizirati na oko 70 USD koliko je u današnjem svijetu realna cijena i koja čini realan odnos u pogledu ponude i potražnje", zaključio je Almir Bečarević.

(D. Omeragić)