Nakon jučerašnje javne kritike kantonalne zastupnice Sebije Izetbegović, upućene na račun rada komunalnih službi u Kantonu Sarajevo i stanja higijene u glavnom gradu, odlučili smo da za Slobodnu Bosnu kontaktiramo Mirsada Jašarevića, v. d. direktora preduzeća KJKP „Rad“ koje upravlja deponijom Smiljevići.

Prema navodima Izetbegović, Jašarević je zatražio posudbu mašina od Kantonalne uprave civilne zaštite za održavanje deponije Smiljevići. Izetbegović tvrdi da preduzeće nema ispravnu mehanizaciju za osnovno funkcioniranje, dok vlast troši značajna sredstva na projekte poput EXPO-a i takmičenja šumara, čije su pojedinosti, kako kaže, "još uvijek tajna".

Kako saznajemo, KJKP „Rad“ ima mašine, ali u fazi je procedura nabavke dijelova kako bi se one popravile, a dokument koji je objavila Izetbegović je vjerodostojan.

Ipak, kontaktirali smo Jašarevića kako bismo iz prve ruke saznali kakva je zaista situacija u komunalnom sektoru, kakve su teškoće sa kojima se suočavaju, te kakvi su planovi za budućnost.

Ocjena trenutnog stanja i izazovi

Na početku razgovora, upitali smo Jašarevića da li se primjećuje napredak u kvalitetu usluga u posljednja dva mjeseca otkako je na funkciji, s obzirom na brojne pritužbe građana. On je iskreno odgovorio da građani često ne mogu objektivno procijeniti stvarno stanje, ali da iz njegovog ugla postoji pomak.

„Prije svega je važno ukloniti uzroke problema, a ne samo tretirati posljedice. Radimo na tome paralelno, a ne čekamo da problemi sami od sebe nestanu. Iako postoji mnogo subjekata koji su nadležni za pojedine segmente, od komunalne policije do standarda opreme, mi se trudimo da sami radimo na unapređenju,“ kazao je.

Posebno je istakao problem različitih vrsta kontejnera i posuda za otpad koje nabavljaju različite lokalne zajednice unutar Kantona Sarajevo, što otežava uspostavljanje uniformnog i efikasnog sistema.

„Svaka lokalna zajednica nabavlja različite kontejnere – različite veličine, boje i kapacitete – i to predstavlja značajan problem kada govorimo o sistemskom rješavanju otpada u Sarajevu,“ rekao je.

Budućnost deponije Smiljevići                  

Jedna od glavnih tema razgovora bila je upravo deponija Smiljevići, ključni kolektor i odlagalište otpada za širu sarajevsku regiju. Zanimalo nas je koliko još vremena ova deponija može funkcionirati i kakvi su planovi za njeno unapređenje. Potezalo se i pitanje izmještanja deponije o čemu bi morala odlučivati kantonalna vlada, no za to su male šanse, jer su objavljene informacije prije nekoliko mjeseci da su pokrenute aktivnosti na pripremi nove plohe za odlaganje otpada prema sanitarnim propisima.

Jašarević je pojasnio da, iako kapaciteti deponije nisu neograničeni, nedavno su izvršena proširenja koja će omogućiti odlaganje otpada još minimalno tri do pet godina.

„Nije tačno da je vijek trajanja deponije gotov. Proširenja koja su urađena daju nam dodatni prostor, a istovremeno pripremamo i uvođenje savremenih tehnologija poput biomehaničke obrade otpada, ali i termičkog zbrinjavanja odnosno spaljivanja za proizvodnju energije,“ istakao je za naš portal.

Objašnjavajući dalje, naglasio je da do sada u Bosni i Hercegovini nije bilo zakonske mogućnosti da se takve tehnologije implementiraju, ali da nove zakonske odredbe u narednom periodu otvaraju prostor za moderne investicije.

„U svijetu je upravljanje otpadom jedna od najprofitabilnijih djelatnosti, a mi ćemo, ukoliko se planovi realizuju, ne samo riješiti problem otpada, već i proizvoditi čistu energiju i doprinijeti zaštiti okoliša,“ rekao nam je.

Rješavanje problema neugodnih mirisa

Sa sastanka u Mjesnoj zajednici "Alipašin Most I"

Jedan od najčešćih problema koji građani ističu jeste neprijatan miris iz smjera deponije, a koji se često osjeti i do strogog centra grada. Trinaestog juna održan je sastanak mjesnih zajednica koje gravitiraju prema deponiji "Smiljevići", uključujući "Alipašin Most I", "Dolac", "Buća Potok", "Alipašin Most II", "Briješće", "Naselje heroja Sokolje" i "Zabrđe".

Mjesne zajednice pokrenule su inicijativu na osnovu informacija sa terena koje su dostavili članovi savjeta i građani, a tema je bila neadekvatno funkcioniranje deponije, s posebnim naglaskom na nesnošljivi miris koji se širi ovim naseljima.

Zaključci sa sastanka upućeni su nadležnim institucijama, uključujući Vladu KS, Skupštinu Kantona i KJKP "Rad", s hitnim zahtjevom za rješavanje problema deponije, zatvaranje i konzervaciju postojećeg centra, te pronalaženje nove lokacije koja neće ugrožavati naseljena mjesta. Učesnici su upozorili da će, u slučaju ignoriranja ovih zahtjeva, podržati građansku inicijativu za blokadu ulaza kamiona za odvoz otpada na deponiju.

Direktor Jašarević je potvrdio da su mirisi bili veliki izazov, ali da su već poduzete konkretne mjere.

„Problem mirisa je ozbiljan, ali smo krenuli sa instalacijom niskoplačnih kompresora koji efikasno prikupljaju gasove sa deponije. Taj sistem je djelimično već u funkciji i vjerujemo da će u potpunosti eliminisati neugodne mirise. Ne očekujemo da se isti problemi ponove u budućnosti,“ naglasio je.

Sporne kuće na zemljištu deponije

Jašarević nam je ispričao i problem pojedinih kuća koje se nalaze na zemljištu kojeg je vlasnik ovo kantonalno poduzeće, što je bio jedan od problema koje je Sebija Izetbegović spomenula u svojoj kritici.

Direktor je pojasnio da na zemljištu koje je u vlasništvu preduzeća postoje objekti individualnog stanovanja, te da je situacija komplicirana.

„Na našem zemljištu, koje je uredno upisano u katastar, nalaze se pojedini stambeni objekti, od kojih su neki legalizovani. Riječ je o kompleksnom problemu koji zahtijeva temeljna rješenja kroz saradnju sa lokalnim vlastima i nadležnim institucijama,“ rekao je.

Finansijski izazovi i ulaganja

Za kraj, razgovarali smo o finansijskom aspektu održavanja i razvoja sistema komunalnih usluga. S obzirom na zastarjelu infrastrukturu i opremu, te inflaciju, zanimalo nas je kako se planiraju osigurati neophodna sredstva.

Jašarević je istakao da su cijene usluga ostale nepromijenjene od 1996. godine, što ozbiljno otežava poslovanje i ulaganja u potrebnu opremu i održavanje vozila.

„Bez adekvatnih ulaganja ne možemo obezbijediti zamjenu stare mehanizacije, a ni kvalitetnu uslugu koja bi zadovoljila standarde i potrebe građana,“ upozorio je.

Sigurnost i zdravlje građana – zbrinjavanje animalnog otpada

Jedna od tema koje su izazvale dodatnu zabrinutost građana bila je sigurnost u vezi sa zbrinjavanjem animalnog otpada, tačnije krava sa područja Općine Vogošća koje su bile zaražene brucelozom, i mogućim utjecajem na zdravlje i okoliš.

Direktor je uvjeravao javnost da je sve urađeno u skladu sa najstrožim standardima i da nema razloga za zabrinutost.

„Ne postoji opasnost po podzemne vode niti zdravlje stanovništva. Infektivni animalni otpad se zbrinjava na najsavremeniji način i u potpunosti je pod kontrolom nadležnih organa. Sve je urađeno po pravilima i standardima, a koordinacija sa institucijama je maksimalna,“ rekao je za naš portal.

Prilikom pripreme bilo koje plohe, postavlja se hidrološki izolator i drenažni sistem koji sve procjedne vode prikuplja prema najnižoj tački.

Razgovor sa Jašarevićem otkriva nam da, uprkos brojnim izazovima i složenim problemima, postoji volja i planovi za unapređenje sistema upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo. Ipak, da bi se sve to ostvarilo, potrebna je bolja koordinacija, podrška institucija i adekvatna finansijska ulaganja.

(S. Hodžić)