Istekao je ok koji su pravni zastupnici slovenačke firme „Viadukt“ dali Bosni i Hercegovini za uplatu 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Tokom trajanja roka, obračun kamata bio je privremeno zamrznut, što bi omogućilo BiH da plati "samo" 110 miliona KM. Međutim, istekom roka i nastavkom obračuna kamata, ukupni iznos duga prelazi 113 miliona KM i nastavlja rasti.

Ogromni troškovi zbog kamata

Prema riječima Predraga Baroša, pravnog zastupnika „Viadukta“, dnevna kamata iznosi 9.570 eura (oko 18.600 KM). Iako osnovna kamatna stopa po presudi iznosi 7,1 odsto, složeni način obračuna rezultira efektivnom godišnjom kamatom većom od 20 odsto. Ovaj sistem obračuna dodatno povećava ukupne troškove duga.

Mogao se izbjeći veći gubitak

Ugovor o dodjeli koncesije „HES Vrbas“, koji je u vlasništvu „Viadukta“, potpisan je 2004. godine i uključivao je planove za izgradnju hidroelektrana „Krupa“ i „Banjaluka-Niska“. Međutim, raskinut je nakon što je Vlada RS dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“, što je onemogućilo realizaciju projekta „Krupa“.

Prema bivšem pravobraniocu BiH Mlađenu Mandiću, Slovenci su bili spremni povući tužbu i riješiti spor za iznos od jednog miliona KM. Međutim, tadašnja Vlada RS, predvođena Željkom Cvijanović, odbila je ovu ponudu.

Obaveze BiH i Republike Srpske

Godine 2017. sklopljen je ugovor između Savjeta ministara BiH i Vlade RS kojim se RS obavezala preuzeti troškove plaćanja. Konačnom presudom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da isplati odštetu „Viaduktu“.

Prema pravobraniocu BiH Jeleni Cvijetić, BiH nema mogućnost izbjeći plaćanje duga. Nakon isplate, BiH može regresnom tužbom tražiti povrat sredstava od Republike Srpske, uključujući zakonske zatezne kamate i ostale troškove postupka.

Svako dalje odgađanje uplate samo povećava troškove, budući da dnevni trošak kamata iznosi približno 20.000 KM.