Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine nedavno je odbacio Prijedlog zakona o Sudu BiH, kojeg je predložio zastupnik Predrag Kojović (Naša stranka). Zakon, koji je predviđao razdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH i njegovo premještanje na Pale, izazvao je široku raspravu i podijeljena mišljenja političkih i pravnih stručnjaka.

Pravni stručnjak i asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu Harun Išerić u svom komentaru za Slobodnu Bosnu istakao je da ovaj zakon ne samo da ne rješava ključna pitanja pravosuđa u BiH, već dodatno otežava funkcionisanje pravnog sistema.

Nepostojanje Vrhovnog suda: ključni problem pravosudnog sistema

"Već nekoliko decenija jasno je da Bosni i Hercegovini treba Vrhovni sud kao institucija koja bi osigurala ujednačenu primjenu prava na cijelom teritoriju zemlje. Evropska komisija je to prepoznala kao prioritet broj četiri u procesu evropskih integracija, a Ustavni sud BiH još 2007. godine ukazao je na neophodnost formiranja takvog suda kako bi se eliminisale razlike u sudskoj praksi između različitih entitetskih sudova," istakao je Išerić.

Posebno je ukazao na problem razlike u suđenjima za ratne zločine, što dodatno naglašava potrebu za Vrhovnim sudom, jer npr. postoje slučajevi u kojima se ista pravna djela različito tretiraju u zavisnosti od toga gdje se sudi – u Federaciji BiH ili Republici Srpskoj. To vodi do pravne nesigurnosti, nepovjerenja u pravosudni sistem i osjećaja nepravde među građanima.

Išerić je podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH iz 2007. godine u kojoj je naglašeno da različita sudska praksa u BiH, posebno u predmetima ratnih zločina, proizlazi iz nepostojanja suda na državnom nivou koji bi osigurao usklađivanje sudske prakse.

Prijedlog zakona: tehničke i političke zamke

Išerić naglašava da premještanje sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH na Pale nije samo tehničko pitanje, već postavlja niz praktičnih, finansijskih i sigurnosnih prepreka.

"Prijedlog zakona, pod krinkom političkog kompromisa, falsifikuje zahtjev Evropske komisije i koristi se za razgradnju, a ne izgradnju države. Uspostavljanje Apelacionog odjeljenja na Palama stvara dodatne komplikacije za funkcionisanje suda, a time se dodatno udaljavamo od standarda pravne sigurnosti i jedinstvene primjene prava," rekao je Išerić za naš portal.

Istakao je i dodatni problem: "Premještanje sjedišta Apelacionog odjeljenja na Pale podrazumijeva značajne troškove i sigurnosne rizike, jer bi zaposlenici i stranke morali putovati u entitet koji otvoreno ne priznaje institucije države."

Išerić je podsjetio na stav Venecijanske komisije o važnosti uspostave Vrhovnog suda BiH: "Venecijanska komisija je jasno istakla da je uspostava Vrhovnog suda ključna za osiguranje pravne sigurnosti, predvidljivosti i jedinstvene primjene zakona u zemlji. Takav sud bi pružio smjernice pravosudnim tijelima i omogućio građanima osjećaj pravne sigurnosti."

Političke igre i kompromisi

Išerić je ukazao i na širi problem politizacije pravosudnih reformi u BiH.

"Početkom 2000-ih evropske integracije korištene su za izgradnju države, dok se danas koriste za njenu razgradnju. Prijedlog zakona poput ovog svjedoči o tome kako se evropski zahtjevi zloupotrebljavaju za političke kompromise koji idu na štetu građana i pravne države," zaključio je Išerić za naš portal.

Kritike političara

Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić kritizirao je Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je bio na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine.

„Kako je moguće da u Sarajevu postoje stranke i njihovi zastupnici u Parlamentu BiH koji će glasati za to da Apelaciono odjeljenje Suda BiH (Vrhovni sud) bude smješteno na teritoriji entiteta čija skupština je donijela zakon da ne priznaje Sud BiH i čija policija oružanim putem sprječava provođenje odluka Suda BiH na teritoriji tog entiteta?” zapitao se Efendić.

S njim se složio i zastupnik SDA Safet Kešo koji smatra da je zakon u ovom obliku "sahranio ideju Vrhovnog suda," što je, prema njegovom mišljenju, najbolji model za pravosudnu reformu. Kešo ističe da su pregovori o zakonu vođeni pod političkim pritiskom i da je predloženo rješenje rezultat kompromisa koji ne koristi ni građanima ni pravosuđu.

Jedan od najoštrijih kritičara prijedloga bio je Zlatko Miletić, zastupnik u Domu naroda BiH, koji je ranije izjavio da se radi o "pravno i politički neodrživom rješenju." Miletić je naglasio da smještanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH na Pale nije u interesu pravosuđa ni građana BiH.

Sličan stav zauzeo je i Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke, koji je glasao protiv prijedloga. Prema Arnautu, zakon je sadržavao ozbiljne manjkavosti koje ne osiguravaju neophodnu pravnu sigurnost niti jačanje pravne države.

(S. H.)