Sukob Izraela i Irana. Ko je moćniji? Može li doći do šireg regionalnog sukoba? Koje će biti posljedice? Ima li opasnosti od nuklearne katastrofe? Gdje su u svemu velike globalne sile? Šta će odlučiti Trump - hoće li se SAD i izravno uključiti u rat? Koja je uloga Rusije i profitira li Kremlj od eskalacije sukoba na drugim područjima?

Situaciju na Bliskom istoku za emisiju Plenum Federalne televizije analizirali su Antonio Prlenda, Hamza Višća i Mirko Dautović.

Vojni analitičar Prlenda, govoreći o iranskom napadu na američke baze u Kataru i Iraku, kazao je da je Trump napadom na nuklearna postrojenja Irana učinio isto ono što je ruski predsjednik Vladimir Putin uradio u Ukrajini – zanemario je diplomatiju, odlučio se za oružanu silu i nakon toga je sve moguće.

„Kad vi se ne odlučite za diplomatiju, za neke pregovore, pa da vidite šta možete izvući nego odmah idete iz pozicije sile… Vrlo sam zabrinut, ne toliko kako će odgovoriti Iran nego sam za cijeli svijet zabrinut. Ako je sada Trump postavio neke standarde djelovanja za mnoge nasilnike diljem svijeta, u mnogim regijama, onda se imamo razloga brinuti. Iran je uvijek, koliko god slabe oružane snage imao, bio u poziciji da odgovori, da uzvrati. On je to sada učinio i večeras napadima na američke baze. Pitanje je sada koliko on ima balističkih projektila koji su mu ostali iz sukoba sa Izraelom. teško je vjerovati da će Trump ostati sudržan da on neće odgovoriti na svoj način“, ocijenio je Prlenda.

Vrlo smo blizu situacije, ako se ovo nastavi, kakvu smo vidjeli na području bivše Jugoslavije, kada je NATO djelovao 77 dana zračnom operacijom protiv Srbije, dodao je.

U tom pogledu, tvrdi Prlenda, Iran nije u dobroj poziciji, njegova protuzračna odbrana je svedena na minimum, ratno zrakoplovstvo nije mnogo sposobno i za očekivati je da će SAD napasti s neba, tamo gdje je on najslabiji. A Iran može dalje nastaviti balističkim projektilima, pa čak i terorističkim akcijama, konstatirao je on.

Vojni analitičar Višća kaže da ni Iran ni Amerika nisu spremni za dugotrajni rat.

„U principu, ako bismo se vodili njihovim dosadašnjim sukobima koje su međusobno imali, ako se ne varam, 2020. godine je ubijen iranski general u Siriji, a onda su njihove milicije koje ih podržavaju u Iraku napali također dvije baze, i na tome se to završilo. Vrlo je moguće da i sada se to na tome završi“, pojasnio je Višća.

Naglašava da se Iran može osvojiti jedino 'čizmom'.

„A za osvajanje čizmom, odnosno dolazak vojnika na granice Irana, treba dva miliona vojnika, dobro obučenih, pripremljenih i sve ostalo. I opet da znaju da se bore protiv nekoga ko brani svoju zemlju. Ono što mi ne daje za pravo 100%, da sam siguran da će se zaustaviti na tome, jeste činjenica da je Izrael krenuo u direktni obračun sa Iranom, tražeći da se unište  nuklearna postrojenja. A onda je poslije dva-tri dana borbenih dejstava odlučio da traži da se mijenja režim u Iranu, a prekjučer je rekao da hoće da se uništi i balističke rakete, odnosno i taj dio oružanih snaga Irana. Donald Trump je tvrdio da hoće samo ovaj nuklearni, ali je jučer rekao, pa znate, ako sadašnja vlast ne može da napravi Iran velikim, po onoj njegovoj formuli - napravimo Ameriku ponovno velikom, mogla bi se i ta vlast da promijeni. Tako da se bojim da se tu ne desi pritisak na Trumpa“, ističe on.

Vanjskopolitički analitičar Dautović rekao je da su iranski napadi na američke baze unaprijed dogovoreni - poenta je 'pranje obraza' bez nužne odmazde.

„Činjenica je da u ovim napadima nije poginuo ni jedan američki vojnik niti službenik. To nam upućuje da je Iran unaprijed obavijestio i Amerikance i Katar da će ovi napadi biti izvršeni. To je u skladu s iranskim taktikama koje su primijenili i prošle godine kada su odgovarali na činove izraelske agresije. Mogli su da se opravdaju da su odgovorili na čin agresije, ali na takav način da to nije isprovociralo novu odmazdu za odmazdu i mislim da su opet pokušali da primijene takvu taktiku i danas. Ovi napadi nisu, izgleda, uzrokovali nijednu američku žrtvu“.

Vidjet ćemo kako će Trump postupiti u narednih šest sati najviše, poručio je Dautović.

Prlenda se osvrnuo i na američki napad na Iran koji se desio tijekom vikenda, kazavši da je ta akcija duže pripremana.

„Sve se vojne akcije ozbiljno pripremaju duže. Izvade se iz ladice kad zatreba, kad kaže politički zapovjednik - hoću da mi udarite nuklearni reaktor. To je sada urađeno. Akcija je odrađena besprijekorno, a kakvi su rezultati to ne možemo znati dok god neki čovjek na teren ne dođe i pokaže šta je to dole bilo, šta je to ostalo. Ona akcija je bila vrlo precizna. Objekti koji se grade protiv atomskog udara, oni se uvijek grade u cik-cak stilu. Nije to ono što mi vidimo.

 Kaže da je sada pitanje koliko daleko misle ići SAD i Izrael.

 „Po meni, ako oni idu na zbacivanje režima, oni malo ostavljaju prostora Iranu i on uvijek mora odgovoriti tako da on pokaže svojoj publici interno, evo, mi smo odgovorili silom, oni će to osjetiti. Vidimo da to puno puta bude fingirano, pa možda i dogovoreno ovako. Pričom da se ide na zbacivanje iranskog režima, Iran će se morati boriti do zadnjeg i to više neće biti nikakvi fingirani napade nego vrlo ozbiljni.

Višća dodaje da SAD sukob s Iranom čeka već 50 godina.

„Znači, od promjene vlasti u Iranu i talačke krize, oni čekaju da 'puknu odgovarajući šamar'. I uvijek je to bilo za sada gotovo kao dogovoreno. Međutim, sve se to dobro uvježba. Ali uvjeren sam da SAD nije spreman za dugotrajni rat s Iranom. A rat s Iranom može biti samo dugotrajan“, istakao je.

Dautović je dodao da američki napad na Iran nije ostvario ono što je bio njegov navodni politički cilj.

„Ako je taj nominalni, strateški cilj uklanjanje nuklearnog programa, meni ne djeluje da je ovo, zapravo, korisno. Jer ovo obezbjeđuje Iranu izgovor da nastavi, izgovor da pređe u stadijum nuklearnog naoružanja, dakle iz mirnodopskog u odbrambeni program nuklearnog naoružanja. Sada sve zemlje koje žele da budu nezavisne od Izraela i od SAD-a, moraju da nabave nuklearni arsenal da bi istinski bile suverene. To su na Bliskom istoku, prije svega, Turska i Saudijska Arabija, moguće je i Egipat i UAE, ali na svjetskom nivou, čak Brazil, Indonezija, Japan, Poljska. To je neka staza koja nam se sada ovim napadom otkriva“, zaključio je Dautović.