Serija „Pola godine kao cijeli život“ prikazuje strahote rata u Bosni iz perspektive mladih vojnika UN-a – u slikama koje je teško gledati, ali koje nisu voajerističke, piše Fluter.de.

O čemu se radi?

O četvorici mladih Šveđana – Kilpinenu, Forssu, Babiću i Strandu (na slici gore, s lijeva na desno) – koji se 1993. godine dobrovoljno prijavljuju za mirovnu misiju Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNPROFOR). Njihova misija: "zaštititi civilno stanovništvo u regiji oko Vareša i osigurati transport humanitarne pomoći". No, ubrzo nakon dolaska u UN kamp Valhalla, uglavnom ratno neiskusni vojnici shvataju da je "očuvanje mira u ratu s više strana prilično beznadežno". Mir koji bi trebali štititi bez upotrebe vlastitog oružja ne postoji, a zaraćene strane pokazuju "malo interesa da ga uz pomoć UN-a ponovno uspostave".

Bataljon pod komandom pukovnika Andreassona ne uspijeva spriječiti da "Hrvatsko vijeće obrane (HVO) masakrira Bošnjake, odnosno bosanske muslimane, u selu Stupni Do". Ni protiv mudžahedina, koji se bore na strani Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i koji se "okrutno svete bosanskohrvatskom stanovništvu za pokolj u Stupnom Dolu", plavi šljemovi u okviru svog mandata ne mogu mnogo učiniti. Što je situacija bezizlaznija za civile, to su mladi vojnici sve frustriraniji i više deziluzionirani – sve dok sami ne padnu u ruke srpskih trupa i počnu "strepiti za vlastiti život".

Kako se priča?

„Pola godine kao cijeli život“ prikazuje rat u Bosni bez uljepšavanja, kao izuzetno brutalan. U slikama koje se teško gledaju, serija pokazuje "razmjere nasilja HVO-a nad muslimanskim civilima: gomile leševa, spaljene kuće, traumatizirane žene i djecu". Uloga seksualiziranog nasilja kao oružja spominje se više puta, ali nije prikazana eksplicitno. Osjetljivo režiranje sprečava da "prikazane slike skliznu u voajerizam".

Brutalnost rata očituje se i u nemoći mladih vojnika: Forss, koji je misiju isprva "naivno vidio kao iskustvo u inostranstvu korisno za karijeru diplomate", u sukobu s HVO-om nije dorastao svojoj ulozi zapovjednika. Kilpinen, bolničar jedinice, uskoro se "potajno služi lijekovima iz medicinskog ormarića da bi mogao zaspati". Iako režija od početka gradi napetost, "nasilje i nemoć UN vojnika nisu nepotrebno dramatizirani".

Strah i patnju bosanskomuslimanskog i bosanskohrvatskog civilnog stanovništva serija prikazuje kroz individualne priče: "Mladi otac Eldin nakon masakra u svom selu Stupni Do očajnički traži kćerku Lanu", dok "hrvatska prevoditeljica Nevena, iz straha od osvete mudžahedina nad vlastitom etničkom grupom, planira bijeg". Potencijalna ljubavna priča između Stranda i Alme, kćerke kuhara iz kampa, donosi povremene momente lakoće – ali ni "Alma ni njeni roditelji, kao muslimanski Bošnjaci, nisu sigurni od zločina HVO-a".

Ko priča ovu priču?

Švedsko-francuska koprodukcija temelji se na istoimenom romanu Magnusa Ernströma, koji u knjizi obrađuje vlastita iskustva kao plavi šljem u ratu u Bosni. Režiser Ahmed Abdullahi vješto koristi perspektivu "neutralnih vojnika UN-a". Tako nastaje "uravnotežen prikaz koji u prvi plan stavlja patnju svih civila" – ali i pokazuje "koliko se brzo nekada mirni susjedi mogu međusobno izdati kada se bore za vlastiti opstanak".

Prilično komplikovano

Pokušaj da se sve strane prikažu pravedno uglavnom uspijeva. Ipak, pretpostavlja se "veliko predznanje" – budući da je riječ o "vrlo specifičnom dijelu rata u Bosni" čije pozadine nisu dodatno objašnjene. Onima koji nisu detaljno upoznati s tim ratom, njegovim akterima, nazivima i skraćenicama, "radnja neće uvijek biti jasna".

Najjača rečenica

"Tamo ljudi umiru, a mi se ovdje samozadovoljavamo!", kaže Babić svojim saborcima nakon što ih na putu ka Stupnom Dolu zaustave barikade HVO-a. Sada im ne preostaje ništa drugo nego da "čekaju u kampu i puste da se događaji odvijaju".

Kakve veze to ima s današnjicom?

Rat u Bosni je formalno završen 1995. godine, ali "trajan mir u regiji do danas nije postignut". Mirovna misija UN-a je u međuvremenu kontinuirano zamijenjena novim misijama kako bi se "spriječilo ponovno izbijanje tenzija između različitih grupa". Kao dio misije EUFOR Althea, "u Bosni i Hercegovini su trenutno raspoređeni i vojnici Bundeswehra".