Nakon što je kompanija smijenila osnivača United Grupe (UG) Dragana Šolaka, a urednici medija unutar te kuće izrazili zabrinutost za budućnost slobodnog novinarstva i uputili pismo međunarodnoj javnosti, strukovnim udruženjima i zvaničnicima Europske unije – uključujući i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen – nad opoziciono nastrojenim dijelom srpske javnosti nadvili su se tamni oblaci.

United Grupa vlasnica je jedine dvije slobodne i opoziciono orijentirane televizije u Srbiji – N1 i Nove S. Iako N1 djeluje i u drugim zemljama regije, u Srbiji su N1 i Nova S – uz izuzetak TV Insajdera – praktično jedini primjeri nezavisnog i profesionalnog političkog televizijskog izvještavanja, piše Slobodna Dalmacija.

Sve ostale televizije, nacionalni i brojni kablovski kanali, pod direktnim su ili indirektnim utjecajem vlasti. To znači da na njima nema kritike režima, a posebno ne predsjednika Aleksandra Vučića, kao ni prostora za opoziciju, nevladine organizacije koje nisu povezane s vlašću ili za građanske proteste.

Prema brojnim analizama posljednjih godina, kontrola medija jedan je od ključnih alata kojim se Vučićev režim održava na vlasti, navodi Slobodna Dalmacija.

U takvom kontekstu, N1 se isticao kao izuzetak. No, nakon promjena u vlasničkoj strukturi United Grupe i nedavne prodaje njenog kablovskog operatera SBB-a, postavlja se pitanje opstanka nezavisnog uredništva unutar te kuće.

"Postoji opravdana zabrinutost"

"Očito imamo razloga za ozbiljnu zabrinutost, prije svega zbog radnog statusa brojnih kolega. Iz mjeseca u mjesec događaju se promjene o kojima saznajemo tek kada se dogode, bez ikakve najave ili pripreme. U osnovi su ugroženi brojni naši članovi koji rade u United Grupi, a s time je ugrožena i srpska javnost, jer UG okuplja većinu preostalih slobodnih medija u zemlji", rekao je za Slobodnu Dalmaciju Željko Bodrožić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).

Ističe kako je dosadašnji većinski vlasnik Dragan Šolak medijima davao potpunu slobodu.

"Godinama nismo imali pritužbi da su novinari bili prisiljeni da objavljuju ili zataškavaju informacije, niti da su bili cenzurirani", dodaje Bodrožić i ocjenjuje da su posljednje vijesti o UG "igra koju još ne možemo sagledati".

"Vidimo da se i veliki europski akteri mijenjaju – sve više podliježu korupciji i tehnokratskom poimanju politike. Više im je stalo do ‘stabilnosti’ nego do demokracije i slobode govora", upozorava.

Na pitanje je li obraćanje europskoj javnosti i pismo upozorenja dobar preventivni korak, odgovara da je "javnost uvijek najbolja odbrana slobodnom i nezavisnom novinarstvu".

"Često smo pod pritiskom vlasti ili finansijskih moćnika, pa nam javnost ostaje jedina zaštita. Da imamo snažnije i bogatije civilno društvo, ne bismo morali zavisiti od volje vlasnika ili upravnih odbora iz inostranstva."

Dodaje kako je medijska scena osiromašena jer je vlast zatvorila sve kanale finansiranja.

"UG i SBB godinama su poslovali u gotovo nemogućim uslovima. Moguće je da su se suvlasnici odlučili na ovaj potez kako bi ‘otupili oštricu’ režima ili je riječ o nekom dogovoru – više me ništa ne iznenađuje", kaže Bodrožić.

Spominje i kako se Yettel, novi vlasnik SBB-a, iako europska kompanija iz Češke, ponaša kao da dolazi iz autoritarnog režima jer odbija da uvrsti N1 i Novu S u svoju ponudu, uprkos ugovornoj obvezi i očitom interesu gledatelja.

"N1 kao politički faktor"

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) od 2016. provodi monitoring izvještavanja televizije N1.

"Već prvi rezultati pokazali su jasnu razliku u odnosu na nacionalne TV postaje. N1 je imao kritički i analitički pristup vlasti, dok su druge televizije – uključujući i RTS – služile za njenu promociju", izjavio je Zoran Gavrilović, izvršni direktor BIRODI-ja.

Vlasti u Srbiji, koje ne podnose pluralizam, od 2016. sistemski pokušavaju prikazati N1 kao političkog aktera i portparola opozicije, iako ni opozicioni akteri na toj televiziji nisu bili glorificirani, kaže Gavrilović.

Istraživanja pokazuju da publiku N1 čine ljudi različitih političkih uvjerenja – od ljevice do desnice, pristalice i protivnici EU – ali zajedničko im je da traže profesionalne i nezavisne informacije.

"N1 je unosio nužan pluralizam u srpski medijski prostor. No, vlast koja ne podnosi različitost učinila je sve da ga prikaže kao prijetnju. Istovremeno, stalni pritisak doveo je do toga da kapital iza televizije počne da odustaje, što prijeti njenom opstanku", dodaje.

Sam predsjednik Vučić često je javno ulazio u sukobe s novinarima N1, vrijeđao ih i pokušavao da ih diskredituje, dok su njegovi politički oponenti, poput Dragana Đilasa i Dragana Šolaka, neprestano predstavljani kao negativci, čak i kada nisu učestvovali u javnom životu, podsjeća Slobodna Dalmacija.

Gavrilović ističe da su zbog toga i oglašivači oklijevali da sarađuju, iako je publika N1 uglavnom mlađa, obrazovanija i platežno sposobnija od prosjeka.

"S tržišne perspektive, N1 je idealna platforma za oglašivače. Nema nikakvog racionalnog razloga za promjenu uređivačke politike ili gašenje te televizije", kaže.

Podsjeća i na primjer ukidanja emisije Utisak nedelje na B92 nakon promjene vlasništva, uprkos velikoj gledanosti.

"Moguće je da kapital koji sada ulazi u United Grupu neće imati volje da se suoči s režimom i odluči se da se povuče iz partnerstva s N1 i Novom S", zaključuje Gavrilović za Slobodnu Dalmaciju.