Ratovi u Pojasu Gaze, Libanu i Iranu stavili su izraelsku ekonomiju pod ogroman pritisak, dok država troši rekordne svote na odbranu, a porezi rastu. Međutim, postavlja se ključno pitanje – koliko dugo Izrael može finansijski izdržati ovakav višestruki vojni angažman?

Od početka sukoba 7. oktobra 2023., kada je Hamas napao izraelske teritorije, Izrael je pokrenuo intenzivnu ofanzivu u Gazi. Taj ratni front ubrzo je prerastao u širu regionalnu krizu: vazdušni udari na Liban uslijedili su kao odgovor na napade Hezbolaha, dok je prošle nedjelje Izrael izveo zračne napade duboko u Iran s ciljem onemogućavanja iranskog nuklearnog programa.

Sve ove operacije iziskuju ogromna finansijska ulaganja, ali i direktno utiču na radnu snagu zemlje. Više desetina hiljada rezervista pozvano je na službu, što znači da su brojni radnici privremeno odsutni s tržišta rada. Istovremeno, za Palestince su poništene radne dozvole, a prelazak granica postao je gotovo nemoguć, što dodatno sužava bazu radne snage.

Ekonomija na udaru: rast poreza i vojnog budžeta

Prema izvještaju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), izraelski vojni izdaci porasli su za čak 65% u protekloj godini i sada iznose oko 40,4 milijarde eura, što je približno 8,8% bruto domaćeg proizvoda (BDP) – drugo najviše na svijetu, odmah iza Ukrajine.

Za 2025. godinu planirani budžet iznosi 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi evra), što predstavlja povećanje od 21% u odnosu na prethodnu godinu, sa čak 33,5 milijardi eura izdvojenih za odbranu. Ovo je najveći budžet u historiji zemlje, ali postavlja pitanje – koliko dugo takav nivo finansiranja može biti održiv?

Profesor ekonomije Itai Ater s Univerziteta u Tel Avivu upozorava da su vojni troškovi „izuzetno visoki“ i da će ozbiljno utjecati na državne finansije, deficit i dug. „Rat je vrlo skup, a neizvjesnost oko njegove dužine i ishoda dodatno opterećuje ekonomsku stabilnost,“ kaže Ater za Deutsche Welle. 

Društvene posljedice i unutrašnji pritisci

Većinu posljednjih 20 mjeseci mnogi Izraelci provode u rezervnim jedinicama, dok su stanovnici pri granici prisiljeni na evakuaciju, što značajno remeti svakodnevni život i poslovanje. Socijalne službe su pod velikim pritiskom, a privredni sektori poput industrije, trgovine, tehnologije i obrazovanja bilježe gubitke.

Uz to, povećani su porezi – PDV je podignut sa 17% na 18%, kao i doprinosi za zdravstveno osiguranje i nacionalno osiguranje, dodatno opterećujući građane i privredu.

Visoka tehnologija kao stub otpornosti – ali koliko dugo?

Izrael je poznat kao tehnološka velesila: taj sektor zapošljava oko 12% radne snage i generira četvrtinu poreza na dohodak. Proizvodi i usluge visoke tehnologije čine 64% izvoza i oko 20% BDP-a. Ipak, prema najnovijim podacima, broj zaposlenih u visokoj tehnologiji prvi put u deceniji blago je pao, a mnogi stručnjaci i radnici sele u inostranstvo.

Finansijski pritisak i povećani porezi mogli bi dodatno ugroziti ovaj vitalni sektor, što bi za zemlju sa značajnom tehnološkom ovisnošću predstavljalo ozbiljan izazov.

Neizvjesnost u budućnosti – ekonomski rizici i političke tenzije

Najveća nepoznanica ostaje koliko će sukobi trajati i kako će se završiti. Dok investitori zasad pokazuju optimizam, mnogi stručnjaci upozoravaju na opasnost od dugotrajnog rata, posebno u slučaju šireg sukoba s Iranom.

Profesor Ater naglašava da je bezbjednosna situacija – a naročito izraelsko-palestinski sukob – jedan od ključnih dugoročnih izazova za ekonomiju. Dodaje i da unutrašnje društvene podjele i reforma pravosuđa, koja izaziva duboke kontroverze, mogu dodatno destabilizirati politički i ekonomski sistem.