U jeku rastućih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, mogućnost zatvaranja Hormuškog moreuza od strane Irana sve se ozbiljnije razmatra kao scenarij sa dalekosežnim posljedicama. Ovaj uski morski prolaz, kroz koji prolazi gotovo 20 odsto svjetske trgovine naftom, ključna je tačka globalne energetske bezbjednosti. Njegovo blokiranje, čak i privremeno, izazvalo bi šok talas ne samo na svjetskom tržištu energije, već i unutar ekonomija koje zavise od stabilnog snabdijevanja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Ekonomski aspekt

Ekonomski ekspert Sanel Halilbegović za Forbes BiH upozorava na duboke posljedice koje bi ovakav razvoj događaja imao po domaću ekonomiju.

"Zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana imalo bi ozbiljne posljedice, ne samo po BiH, nego i po svjetsko tržište energije. Tim putem prolazi oko 20 posto globalne nafte. Cijene nafte bi naglo porasle što bi BiH donijelo poskupljenje goriva, veće cijene uvoza i lančani rast cijena proizvoda i usluga", ističe Halilbegović.

Bosna i Hercegovina, kao neto uvoznik energenata, posebno je ranjiva na ovakve vanjske šokove. Svaka značajnija oscilacija cijena na svjetskom tržištu reflektuje se vrlo brzo kroz maloprodajne cijene goriva, transportnih usluga i osnovnih životnih namirnica.

"To bi direktno pogodilo građane kroz inflaciju i poskupljenja kratkoročno, a dugoročno bi država bila primorana da troši više budžetskih sredstava na subvenciju energenta što bi povećalo javni dug i usporilo ekonomski rast koji je svakako već u problemu", upozorava Halilbegović.

Pored ekonomskih posljedica, potencijalna destabilizacija globalnih energetskih tokova može imati i bezbjednosne refleksije, posebno u osjetljivim regijama poput Balkana.

"Osim ekonomskih moguće su sigurnosne posljedice jer bi ova nestabilnost mogla uticati na naš region manjkom investicija, trgovinu i ukupnu neizvjesnost. BiH zavisi direktno od tržišta Bliskog istoka, uvezana je s tržištima u EU i osjetljiva je na ovakve globalne šokove. Nalazimo se u svjetskoj ekonomiji koja je jedan sistem spojenih posuda", zaključuje Halilbegović za Forbes BiH.

Širi kontekst

Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaliv s Arapskim morem i Indijskim okeanom, a svakog dana tuda prođe oko 17 miliona barela nafte. Njegova blokada bi mogla izazvati rekordne cijene nafte, slične ili čak veće od onih viđenih tokom energetske krize 1970-ih ili ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja već trpi posljedice visokih cijena energenata, ovakav scenarij mogao bi značiti značajnu prijetnju socijalnoj i makroekonomskoj stabilnosti. Budžeti bi morali biti rebalansirani, a pritisak na Centralnu banku i fiskalne vlasti bio bi ogroman.

U svjetlu ovih prijetnji, eksperti pozivaju na hitne mjere diverzifikacije snabdijevanja, strateške energetske rezerve i dublju regionalnu saradnju kako bi se smanjio uticaj globalnih kriza na domaće tržište.