Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da "neopravdani" američki napadi na iranske nuklearne lokacije guraju svijet u veliku opasnost te obećao da će pokušati pomoći narodu Islamske Republike, iako nije dao nikakve detalje, javlja Reuters. 

Američki predsjednik Donald Trump i Izrael javno su nagađali o ubistvu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i o promjeni režima, koracima za koje Rusija strahuje da bi mogli cijelu regiju gurnuti u ponor velikog rata.

Putin je u ponedjeljak u Kremlju primio iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija, zajedno sa svojim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, pomoćnikom Kremlja za vanjsku politiku Jurijem Ušakovim i Igorom Kostjukovim, šefom ruske vojne obavještajne agencije GRU.

"Apsolutno neizazvana agresija protiv Irana nema osnove ni opravdanja", rekao je Putin Araqchiju, dodajući da želi razgovarati o načinima smirivanja krize. "Sa svoje strane, ulažemo napore da pomognemo iranskom narodu."

Araqchi je trebao dostaviti Hamneijevo pismo Putinu, u kojem se traži dodatna pomoć od Rusije, rekao je visoki izvor za Reuters. Nije bilo potvrde iz Moskve, iako je Araqchi prenio najbolje želje iranskog vrhovnog vođe i predsjednika.

Na kasnijem sastanku s visokim vojnim zvaničnicima, Putin je istaknuo eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i uključenost sila izvan regije, iako nije imenovao Sjedinjene Države.

"Izvanregionalne sile također se uvlače u sukob", rekao je Putin. "Sve to dovodi svijet do vrlo opasne linije."

Iran do sada nije bio impresioniran ruskom podrškom, rekli su iranski izvori za Reuters, a zemlja želi da Putin učini više kako bi je podržao protiv Izraela i Sjedinjenih Država. Izvori nisu detaljnije opisali kakvu pomoć Teheran želi.

Putin, čija vojska vodi veliki rat iscrpljivanja u Ukrajini, pokazao je malo interesa za sukob sa SAD-om oko Irana baš dok Trump nastoji popraviti odnose s Moskvom, piše Reuters. 

MOSKVA I TEHERAN

Iako je Moskva kupila oružje od Irana i ranije ove godine potpisala 20-godišnji sporazum o strateškom partnerstvu s Teheranom, objavljeni sporazum ne sadrži klauzulu o međusobnoj obrani.

Rusija je također izjavila da ne želi da Iran izgradi nuklearnu bombu, korak za koji Moskva strahuje da bi izazvao utrku u nuklearnom naoružanju širom Bliskog istoka.

Iranski zvaničnici kažu da smatraju da Rusija nije učinila dovoljno da je podrži te da se osjećaju izdanima od strane velikih sila poput Rusije i Kine.

Rusija je intervenirala u sirijskom građanskom ratu 2015. godine kako bi podržala iranskog saveznika Bashara al-Assada, ali kako su se njegovi neprijatelji približavali Damasku krajem 2024. godine, odbila je poslati trupe ili više zračnih snaga jer je smatrala da je situacija preopasna, iako je Assadu dala azil.

Unutar Rusije bilo je poziva Rusiji da priskoči u pomoć svom partneru i da Iranu pruži istu podršku koju je Washington pružio Ukrajini - uključujući sisteme protivzračne odbrane, rakete i satelitsku obavještajnu službu.

U nedjelju su na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a Rusija, Kina i Pakistan predložili da 15-člano tijelo usvoji rezoluciju kojom se poziva na trenutni i bezuvjetni prekid vatre na Bliskom istoku nakon američkih napada.

Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja podsjetio je na bivšeg američkog državnog sekretara Colina Powella koji je 2003. godine u Vijeću sigurnosti UN-a iznio tvrdnju da irački predsjednik Saddam Hussein predstavlja neposrednu opasnost za svijet zbog zaliha kemijskog i biološkog oružja u zemlji.

"Opet se od nas traži da vjerujemo američkim bajkama, da ponovno nanesemo patnju milionima ljudi koji žive na Bliskom istoku. To učvršćuje naše uvjerenje da historija nije ničemu naučila naše američke kolege“, rekao je.