Hoće li zemlje članice NATO saveza na današnjem summitu podržati američke akcije u Iranu? Slijede li pregovori Irana i SAD-a o nuklearnom programu ili eskalacija sukoba? O tome je bilo riječi u emsiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" HRT-a.

Rat u trajanju od 12 dana između Izraela i Irana danas će završiti, objavio je Donald Trump. Postavlja se pitanje je li ovakav scenarij režiran:

- Iznenađen sam, ako su te vijesti ispravne i točne, možemo se radovati i čestitati Trumpu na postignutu dogovoru. Režirano se sigurno može sagledavati napad na Katar, čime je Iran na neki način spasio svoj obraz. Javili su da će napasti Iran da bi pokazali svoju snagu, ali i dali neki politički iskaz da su odgovorili i da je s tim odgovorom koji je i u Kataru bio vezan na točno onoliko projektila koliko su Amerikanci iskoristili za gađanje Irana, rekao je stručnjak za Bliski Istok s Instituta za europske i globalizacijske studije Vedran Obućina.

Napad Irana na američku bazu u Kataru mnogima se čini izrežiranim. Vojni analitičar s Fakulteta političkih znanosti, Robert Barić kaže kako se takav scenarij ne događa prvi put.

- U travnju 2017. godine dogodio se američki zračni napad na sirijski bazu, gdje su polijetali sirijski avioni s bombama punjeni kemijskim oružjem, i koji je od Trumpa proglašen kao monumentalnim. Ispalo je zapravo da Washington prije toga tiho obavijestio Francusku, Veliku Britaniju i Rusiju, a Rusi su prenijeli upozorenja Sirijcima, kaže Barić.

Navodi da su u tom napadu oštećeni samo neki hangari, a da poletne staze nisu ni taknute, a uništeni su samo stari avioni.

Barić objašnjava i kako je američki napad na Iran je bio način da se deeskalira ova situacija.

- Iako Netanyahu to slavi kao veliki rezultat, njemu to ne odgovara. Ozbiljni izraelski analitičari rekli su da Izrael ima snage samo od 12 do 14 dana za ratovanje. Poslije toga ili će se postići ciljevi ili se mora umiješati SAD. Ovi zračni udari, koliko god su spektakularni, oni su ograničeni samo na zapadni dio Irana. Središnji i istočni dio nije taknut. Izraelske zračne snage nemaju domet, govori Barić.

Primirje ili kraj rata?

Barić pojašnjava da je cilj Netanyahua bio da se umiješa SAD.

- Pitanje je i odnosa Netanyahua i Trumpa, ne bih se složio s izjavom da je Amerika znala sve; oni su bili iznenađeni. Mislim da ih je izraelska snaga obavijestila tek netom prije napada. Trump je sada napravio lijepu stvar, rat je završen. Ispada da je sada izašao kao najveći pobjednik, međutim, s Trumpom se nikad ne zna. Netanyahu nije izravno dobio što je htio - američko izravno uvlačenje u rat, ističe Barić.

Barić je rekao da izraelskoj vojsci nedostaje presretača koji jedini mogu zaustaviti balističke projektile, pogotovo kada ih je Iran počeo lansirati iz centralnog i istočnog dijela zemlje, gdje oni nisu gađali vojne ciljeve.

Obućina se referirao na to što znači postizanje primirja između Izraela i Irana:

- Napokon olakšanje i da se mogu preslagivati karte. Ovo je pokazatelj koliko američka snaga ima utjecaja na Izrael i koliko može zaustaviti ratne pohode izraelske vlade. Oni su na nekoliko frontova raspršeni i financijski su u vrlo velikim teškoćama. Sada je samo pitanje kako završiti sva ta bojišta, na neki način, gdje bi to Izraelu odgovaralo. U vezi s primirjem s izraelske strane ne vidim mnogo oduševljenja, s iranske isto. Ovo je jedan sukob u kojemu jedna i druga strana imaju priliku nanijeti veliku štetu svoem izravnom neprijatelju, dodaje Obućina.

Obučina smatra da jedino sada mogu početi pregovori, a jučer to nije bio slučaj. Razlog tomu je, kako kaže, činjenica da kako nekoga napadate, ne možete doći na pregovarački stol, na koji dolazite jedino ako ste poraženi. Istaknuo je i da sada treba vidjeti je li riječ o primirju ili kraju rata i pod kojim uvjetima su se dogovorili. 

Barić se osvnruo na uvjete pregovora između Irana i Izraela: 

- Američka strana inzistira na tome da Iran ne smije obogaćivati uran. Trump mu je spreman dopustiti civilni nuklearni program. Iranu će dobro doći pauza, s obzirom na to da su im se pokazali veliki problemi u vojnom i sigurnosnom aparatu, posebno izraelska penetracija obavještajnih i sigurnosnih službi. Istina je da su organizirali prikrivene tvornice eksplozivnih dronova i da su koristili spike NLO sistem za udare po radarima. Sada je pitanje unutarnja stabilnost Irana i borba za vlast, zaključuje Barić.