Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, upozorio je da biRusija mogla napasti neku zemlju članicu NATO saveza u narednih pet godina, kako bi testirala reakciju Alijanse. U intervjuu za Sky News Zelenski je istaknuo da su planovi zemalja NATO-a za povećanje obrambenih izdvajanja na 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine „vrlo spori“ te da Putin već do 2030. može imati značajno jaču vojsku.

„Danas ga Ukrajina zadržava, zbog rata nema vremena za sustavnu obuku vojske“, rekao je Zelenski. Dodao je da ruski vojnici masovno stradavaju na bojištu, ali da "Putin i dalje računa na predah: treba mu vrijeme, ukidanje sankcija i nova, dobro uvježbana vojska. Deset godina je jako puno. Do tada bi mogao imati potpuno spremnu novu vojsku“, upozorio je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je također izrazio zabrinutost zbog slabljenja međunarodne podrške Ukrajini, zbog rastućih napetosti na Bliskom istoku koje odvlače pažnju svjetskih sila, uključujući i SAD. „Rusija će osjetiti prednost na bojištu ako Ukrajina dobije manje pomoći od svojih partnera”, upozorio je.

Povećanje izdvajanja NATO-a

Kritikovao je i djelomičnu neučinkovitost sankcija protiv Rusije, napominjući kako neke zemlje još dopuštaju da komponenti dvostruke namjene, koje se koriste u proizvodnji dronova i projektila, dospiju u ruske ruke. To, kaže, treba zaustaviti.

Također poručio da neće biti nikakvih pregovora sa Rusijom bez prethodnog primirja, naglasivši da se rat nastavlja i da je njegova zemlja odlučna nastaviti borbu. Zelenski je također istaknuo da će, dok je Donald Trump na vlasti, odnosi između SAD-a i Rusije ostati „kratkoročni i pragmatični“, ali nikada prijateljski. Na pitanje o svom nesretnom susretu s Trumpom u Ovalnom kabinetu, nije želio komentirati je li se osjećao „zlostavljano“, ali je naglasio da se „ponašao iskreno i otvoreno“.

Podsjetimo, 24. i 25. juna održava se NATO-ov summit u Haagu. Na njemu bi se i formalno trebali potvrditi planovi povećanja obrambenih izdataka članica Alijanse na cilj od 5% BDP-a. Riječ je o razini ulaganja koja podsjeća na razdoblje Hladnog rata. Taj iznos podijeljen je tako da 3,5% BDP-a ide izravno na obranu, dok se preostalih 1,5% namjenjuje za povezane sektore poput infrastrukture i kibernetičke sigurnosti.