Lideri 32 članice NATO-a, ali i predstavnici Evropske unije okupili su se u Haagu na summitu koji je već dobio epitet "historijskog". Za budućnost NATO-a ovom summitu daje se takav značaj da ga uspoređuju i sa značajem koji za EU ima onaj u Maastrichtu 1992. godine.

Glavni cilj ovog summita je usvajanje "investicijskog plana" NATO-a, oko kojeg su se zemlje članice već dogovorile, a koji postavlja cilj ulaganja u obranu od najmanje pet posto BDP-a do 2035. godine. Glavni sekretera NATO-a Mark Rutte uoči početka summita rekao je da je to "cilj oko kojeg su se složile sve zemlje članice" i pojasnio da u NATO-u ne postoje mogućnosti "izuzeća" ili "formalne odluke", nego se cilj dogovori i onda svaka zemlja članica suvereno odlučuje kako taj cilj postići. Rutte je to pojasnio nakon što je španski premijer Pedro Sánchez rekao da njegova zemlja neće uložiti pet posto BDP-a u odbranu.

Lideri zemalja počeli su se okupljati već u utorak (Foto: Ludovic Marin/Afp)

Rutte je rekao da su neke zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država, baltičkih zemalja i Poljske, već sada blizu cilja ulaganja od pet posto BDP-a za odbranu i da je taj cilj ostvariv. Najavio je da će se svake godine izrađivati izvještaje o tome koliko je koja zemlja članica uspjela povećati svoje odbrambene kapacitete te da će 2029. godine biti izrađena revizija postignutog.

Strah od neželjenih situacija s Trumpom

Iako je summit formalno u srijedu, 25. juna, lideri su stigli već u utorak. Zamišljeno je da će ovaj NATO-ov summit trajati kraće nego slični summiti u prošlosti. Neki diplomati ne skrivaju da je jedan od razloga zašto je summit toliko kratak i to što na njemu učestvuju samo lideri NATO-a pokušaj izbjegavanja neželjenih situacija s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, čije izjave mogu biti potpuno nepredvidljive. Njemački magazin Der Spiegel čak je pisao da su organizatori summita sve to zamislili "da bi spriječili da američkom predsjedniku Donaldu Trumpu postane dosadno te da sastanak ne napusti prerano".

Mark Rutte (Foto: John Thys/Afp)

Ovo je prvi skup čelnika NATO članica na kojem Donald Trump sudjeluje otkako je počeo svoj drugi mandat u Bijeloj kući. I koreografija summita je takva da američkom predsjedniku Trumpu omogućuje proglasiti pobjedu jer je on najviše inzistirao na povećanju izdvajanja za obranu europskih članica.

Volodimir Zelenski, Mark Rutte i Ursula Von der Leyen (Foto: Nicolas Tucat/Afp)

Mark Rutte je, priznavši da u organizacijama poput NATO-a, gdje se o svemu odlučuje jednoglasno, nije lako postići kompromis, dogovor o povećanju ulaganja u odbranu označio historijskim. Objasnio je da će pet posto BDP-a ulaganja za odbranu biti podijeljeno na 3,5 posto koji bi išli na osnovnu klasičnu odbranu, odnosno vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto namijenjeno je za odbrambenu i sigurnosnu infrastrukturu u širem smislu. Definicija toga ide toliko široko da obuhvaća sve od cesta, plinovoda i dalekovoda do digitalnih inovacija.

Sve to bi trebalo omogućiti, prije svega evropskim članicama NATO-a, ulaganja u odbrambenu industriju. O tome je Rutte govorio na marginama summita i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen. Rutte ima iskustvo iz EU, gdje je kao premijer Nizozemske učestvovao na više od 100 summita, dok Von der Leyen ima iskustvo iz NATO-a jer je kao njemačka ministrica sudjelovala na sastancima na razini ministara obrane.

SAD protiv izraza "ruska agresija"

Oboje su rekli da je nužna "sinergija" EU i NATO-a jer obje organizacije brane iste interese i suočavaju se s istim prijetnjama, iako ponekad u različitim ulogama. Von der Leyen i Rutte su spomenuli i angažiranje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu kao dokaz uspješne saradnje NATO-a i Europske unije.

Volodimir Zelenski i Emmanuel Macron (Foto: Ludovic Marin/Afp)

Iako je glavni dio teksta deklaracije NATO summita dogovoren ranije, ipak je ostalo nejasno kako će se u tom tekstu nazvati rat u Ukrajini. Prema diplomatskim izvorima, Amerika ne želi u tekstu izraz "ruska agresija", jer želi i dalje imati prostor za pregovore s Moskvom. Ali što se tiče odlučnosti za nastavak pomoći Ukrajini, ona je snažna i, kako je najavio Rutte, bit će jasno izražena na ovom summitu. Rutte je čak rekao da su NATO-ove članice, ne računajući SAD, ove godine ne samo održale nego i povećale pomoć Ukrajini.

"Evropski saveznici i Kanada do sada su obećali 35 milijardi eura pomoći Ukrajini, što je više nego prošle godine. Jer prošle godine za cijelu godinu ta pomoć bila je 50 milijardi. Sada je, prije 1. jula, već 35 milijardi. Dakle, mogu sigurno procijeniti da će za cijelu godinu pomoć biti veća nego prošle godine", rekao je Rutte.

Donald Trump i Mark Rutte (Foto: Saul Loeb/Afp)

Države koje podržavaju i integraciju Ukrajine u NATO nisu uspjele osigurati reference na tu mogućnost u tekstu deklaracije jer se tome i javno protivio Donald Trump. Ali za evropske je saveznike glavna poruka ovog summita, uz preuzimanje obveze za veća ulaganja u obranu, potvrda da će SAD ostati privržen svojim obavezama unutar NATO-a kao glavni garant sigurnosti svih 32 članica, u kojima živi više od milijardu stanovnika.