Indija, Poljska i Mađarska lansirale su danas svoje astronaute i poslale ih privatnim letom na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

Karta za let letjelicom kompanije iz Houston Axiom Space koštala je više od 65 miliona dolara po putniku. Raketa Falcon kompanije Space X lansirana je iz NASA Svemirskog centra Kennedy sa dvije sedmice kašnjenja zbog zabrinutosti oko curenja tečnosti sa svemirske stanice.

Posadu čine Indijac Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Mađar Tibor Kapu, mašinski inženjer i Poljak Slavoš Uznanski-Višnjevski, stručnjak za zračenje, kao i najiskusnija američka astronautkinja Pegi Vitson. Astronauti bi trebalo da stignu na ISS već sljedećeg jutra. 

I oni nisu prvi astronauti iz tih zemalja koji putuju u svemir.

Prvi mađarski astronaut Bertalan Farkaš lansiran je u svemir sovjetskom letjelicom 1980. godine. On je danas bio na kosmodromu kako bi bodrio Kapua. Prvi astronauti iz Indije i Poljske takođe su lansirani sa Sovjetima krajem 1970-ih i 1980-ih godina.

To je četvrti čarter let kompanije Axiom do svemirske stanice od 2022. godine i drugi put da Vitson leti kao komandantkinja posade. Nekada protiv gostiju na svemirskoj stanici, NASA je promijenila politiku, naplaćuje im hranu i izdržavanje, ali insistira da ih prati iskusan astronaut.

To je dio NASA napora da otvori svemir za privatna preduzeća. Axiom je među nekoliko američkih kompanija koje planiraju da lansiraju vlastite svemirske stanice u narednih nekoliko godina. Cilj je da budu u funkciji prije nego što međunarodna stanica bude zatvorena 2031. godine.

Trebalo je da oni polete ranije ove godine, ali je njihova misija odložena nakon zamene kapsula Space X-a. Promjena je omogućila dvojici "zaglavljenih" astronauta NASA-e da se vrate na Zemlju u martu ranije nego što je planirano.

Astronauti Axioma suočili su se sa novim kašnjenjima lansiranja po dolasku na Floridu. Space X je morao da popravi curenje kisikau svojoj raketi, a zatim je NASA odložila posjetu posade na neodređeno vrijeme dok je pratila popravke dugogodišnjih curenja zraka na ruskoj strani svemirske stanice.

Rakete Falcon kompanije Space X Elona Muska znatno su manje od raketa Starship koje obavljaju probne letove iz Teksasa i koje su ove godine eksplodirale jedna za drugom. Pouzdanije rakete Falcon prevoze posade u orbitu od 2020. godine.