Evropski sud za ljudska prava u Strazburu poništio je prvobitnu odluku u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Veliko vijeće Evropskog suda sada ne utvrdilo da Slavenu Kovačeviću nisu prekršena ljudska prava.

Slaven Kovačeviće se žalio Sudu u Strazburu da su prekrešena njegova biračka prava jer kao građanin Federacije ne može birati člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je na početku prihvatio njihovu aplikaciju i presudio da BiH mora biti jedna izborna jedinica kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Međutim, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu i odlučeno je da o svemu raspravlja Veliko vijeće  Evropskog suda za ljudska prava.

U sve se umiješao i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je, faktički, radio na rušenju ove presude.

Sada je Veliko vijeće potvrdilo da ljudska prava Slavena Kovačevića nisu prekršena. Obrazloženje odluke bit će objavljeno sutra.

Podsjetimo, u prvostepenoj presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je tada utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Kovačević se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.

Tadašnju presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).

Ubrzo po toj presudi, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu, koju je prihvatilo Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava.

Današnju presudu je donijelo Veliko vijeće od 17 sudija u sljedećem sastavu:

Mattias Guyomar (Francuska), predsjednik,
Arnfinn Bårdsen (Norveška),
Ivana Jelić (Crna Gora),
Lado Chanturia (Gruzija),
Ioannis Ktistakis (Grčka),
Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina),
Stéphanie Mourou-Vikström (Monaco),
Alena Poláčková (Slovačka),
Gilberto Felici (San Marino),
Darian Pavli (Albanija),
Erik Wennerström (Švedska),
Saadet Yüksel (Turska),
Lorraine Schembri Orland (Malta),
Anja Seibert-Fohr (Njemačka),
Peeter Roosma (Estonija),
Davor Derenčinović (Hrvatska),
Mykola Gnatovskyy (Ukrajina),
kao i Marialena Tsirli, registrator.