Danska 1. jula preuzima rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije. To se dešava u političkom trenutku obilježenom rastućim geopolitičkim tenzijama, izazovima zelene tranzicije i digitalne sigurnosti te sve glasnijim zahtjevima građana za konkretnim reformama. Kao dio aktuelnog predsjedavajućeg trija (Poljska – Danska – Kipar), Danska je pripremila šestomjesečni program rada zasnovan na tri stuba: otpornosti, održivosti i otvorenosti, piše Dnevno.hr.

Iako teritorijalno i demografski mala, Danska tradicionalno važi za pragmatičnog, pouzdanog i ambicioznog partnera u Uniji. Predsjedavanje u drugoj polovini 2025. doživljava se kao prilika za promovisanje nordijskog modela upravljanja: štedljivog, orijentisanog na rezultate i odanog zajedničkim evropskim vrijednostima. Neki analitičari dansko predsjedavanje već nazivaju „tehnički vođenim, ali politički osjetljivim“. Cilj nije spektakl, već operativna efikasnost i institucionalna kohezija u trenutku kada nova Evropska komisija preuzima mandat, a Evropski parlament nakon junskih izbora redefiniše unutrašnje odnose snaga. Poseban akcenat biće stavljen na jačanje strateške autonomije EU, digitalnu sigurnost, energetsku tranziciju i reformu migracione politike. Danska time pozicionira svoje predsjedavanje kao platformu za usklađivanje ambicija sa stvarnim kapacitetima, ali i kao pokušaj vraćanja povjerenja građana u EU kao projekat.

Njihovo predsjedavanje neće donijeti radikalne pomake kada je riječ o proširenju Evropske unije, ali se očekuje niz suptilnih, ali značajnih poruka i tehničkih koraka prema zemljama zapadnog Balkana. Iako Danska nije među najglasnijim zagovornicima proširenja, podržava pristup zasnovan na ispunjavanju kriterija i institucionalnoj zrelosti.

Foto: Guliver/AP

Tihi utjecaj

U tom okviru planira podsticati veću finansijsku i tehničku podršku regionalnim projektima kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), insistirati na vladavini prava i borbi protiv korupcije kao temeljnim kriterijima za sve zemlje kandidatkinje te podržati energetsku integraciju regije u evropske tokove, posebno kroz projekte obnovljivih izvora energije i sigurnosti snabdijevanja.

Međutim, neće biti spektakularnih najava. Danski pristup proširenju ostaje konzervativan, ali konstruktivan. Naglasak će biti na konvergenciji, a ne brzini – kao i na depolitizaciji procesa pristupanja. Za zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije ovo predsjedavanje može značiti nastavak pregovora u stabilnijoj i predvidljivijoj atmosferi, ali bez sigurnog datuma članstva. Za BiH i Kosovo fokus će biti na tehničkoj pomoći i lokalnim reformama. S obzirom na oprezni optimizam koji Danska njeguje u vanjskoj politici, zapadni Balkan neće biti prioritet broj jedan – ali neće biti ni zaboravljen. Ona će njegovati „tihi utjecaj“: ohrabrivanje putem fondova, stručne pomoći i političke predvidivosti.

Nama najzanimljiviji biće procesi na zapadnom Balkanu, naročito u susjednim zemljama. Srbiju potresaju višemjesečni studentski protesti, Bosna i Hercegovina se raspada pred očima prilično inertne međunarodne zajednice, a od velikog je interesa za Hrvatsku i napredak Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u evropskim integracijama.

Danska podržava evropski put Srbije, ali s izraženim naglaskom na vladavinu prava, slobodu medija i normalizaciju odnosa s Kosovom. S obzirom na aktuelne političke tenzije u zemlji, Danska će, vjeruju analitičari, ostati suzdržana u javnim komentarima, ali će preko evropskih mehanizama insistirati na reformama.

Foto: Guliver

Tehničke misije

Odnosi Danske i Srbije nikada nisu bili naročito snažni, no to ne treba pripisivati posebnim sentimentima već jednostavno činjenici da je danska vanjska politika tradicionalno hladna i „dosadna“, te prilično birokratska i stroga. Danska smatra da Srbija može napredovati samo ako pokaže stvaran i trajan politički pomak, što se trenutno ne čini izglednim. Na to, uostalom, ukazuju i izvještaji bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule, izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, koji su o napretku te zemlje redom negativni, i to sasvim opravdano. Samo tema medijskih (ne)sloboda mogla bi ispuniti više novinskih stranica, a Danskoj, jednoj od zemalja s najvećim stepenom medijskih sloboda na svijetu, to posebno smeta.

Crnu Goru Danska, kao i ostatak EU-a, vidi kao najnapredniju kandidatkinju u procesu pristupanja, ali naglašava važnost institucionalne stabilnosti i depolitizacije pravosuđa. Očekuje se podrška danskih stručnjaka kroz tehničke misije i jačanje nezavisnih institucija. Danska je sklona i otvaranju pregovaračkih poglavlja za Albaniju, ali ostaje fokusirana na borbu protiv organizovanog kriminala i reformu pravosuđa. Pozdravlja regionalne inicijative Tirane, naročito u kontekstu zajedničkog tržišta i energetike. Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, Danska je do sada pokazala da cijeni reformski napor Skoplja i njegovu konstruktivnu regionalnu ulogu. Međutim, izražava zabrinutost zbog unutrašnjih političkih tenzija i mogućeg zastoja u reformama. Najavljeno je da će pružiti podršku jačanju civilnog društva i obrazovnog sistema.

Bosna i Hercegovina će, kao i uvijek i za svakoga, biti veliki izazov. Zemlja koja više od trideset godina funkcioniše samo i isključivo na „privremenom“ Dejtonskom sporazumu proživljava veliku krizu. Pritom kao najproblematičnija komponenta izdvaja se radikalna retorika Republike Srpske, odnosno predsjednika tog entiteta Milorada Dodika.

Foto: Antonio Balic / CROPIX

Dobra perspektiva

Iako je nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom, Dodik cijelu BiH gura u ponor jer otvoreno ne priznaje presudu, najavljuje radikalne korake, moguće i otcjepljenje svoje paradržave od Bosne i Hercegovine, što uzrokuje potencijalnu katastrofu i urušavanje zemlje po domino-efektu. S druge strane, Danska politiku prema BiH temelji na funkcionalnosti institucija. Naglašava potrebu za reformom izbornog zakona i jačanjem državnog nivoa vlasti. Sve u svemu, teško je očekivati da će, pod danskim predsjedavanjem, BiH u ovakvim uslovima moći ostvariti značajan napredak u procesu evropskih integracija. Danska podržava BiH u bezbjednosnim i migracionim projektima, ali je skeptična prema kratkoročnim izgledima za kandidatski napredak.