Čelnici zemalja Europske unije sastali su se u Bruxellesu na sjednici Europskog vijeća, na čijem su dnevnom redu bile teme zajedničke odbrane, situacija na Bliskom istoku, migracije i pomoć Ukrajini.

Do samog početka summita nije bilo jasno hoće li se zaključci usvojiti u ime cijele EU ili samo u ime 26 država članica. I ovoga je puta Mađarska i dalje bila protivna tekstu vezanom uz Ukrajinu. Također nije bilo jasno hoće li sve zemlje podržati novi paket sankcija Rusiji jer se, osim Mađarske, protivila i Slovačka.

Mađarska se ne slaže ni s namjerom EU da otvori prva poglavlja pristupnih pregovora s Ukrajinom. 

Na dnevnom je redu i situacija na Zapadnom Balkanu, o čemu izvještava predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa. Govorit će i o svom posjetu regiji. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je upravo on na zadnjem summitu u martu inicirao održavanje rasprave o Zapadnom Balkanu na ovom sastanku.

U nacrtu zaključaka, koji se treba usvojiti na summitu, stoji da će EU nastaviti usku suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i podupirati ih u reformama na njihovu putu prema članstvu u EU. "Europsko vijeće ostaje privrženo unapređenju postupne integracije između Europske unije i regije tokom procesa proširenja. Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji", stoji u tekstu.

Među zemljama članicama nije bilo suglasnosti za neki ambiciozniji tekst oko Zapadnog Balkana. Značajan dio summita bio je posvećen suradnji s NATO-om te odluci NATO-a o povećanju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a. Čelnici koji su sudjelovali na summitu NATO-a u Haagu govorili su i o tom događaju. EU želi usku suradnju s NATO-om i izbjegavanje dupliciranja ovlasti u pitanjima odbrane.

Tekstom zaključaka pozivaju se zemlje članice EU koje su u NATO-u da koordiniraju svoje napore pri ispunjavanju uvjeta za ulaganje u odbranu. U tekstu zaključaka piše da NATO i dalje ostaje, za one zemlje koje su članice, glavni oslonac njihove kolektivne sigurnosti.

Plenković je u Bruxellesu rekao da Hrvatska može ispuniti ciljeve NATO-a o izdvajanju za odbranu, a da to ne ide na štetu socijalnih ili drugih davanja.

PLENKOVIĆ SE OGLASIO NAKON SJEDNICE

-Na Europskom vijeću raspravili smo o stanju na jugoistoku Europe, slijedom inicijative Hrvatske. Prošla su dva mandata Europske komisije od pristupanja Hrvatske EU-u, a da pritom nije bilo daljnjeg proširenja.

U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, nužno je da se održi kontinuirani fokus EU-a i da se ostvari napredak na europskom putu zemalja u regiji kako bismo izbjegli daljnju nestabilnost i krizu.

U pogledu Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je donošenje izborne reforme radi jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, kao i funkcionalnosti zemlje. Iskorak koji je BiH ostvarila otvaranjem pristupnih pregovora treba biti poticaj političkim akterima da provedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje integracijskog procesa.

Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja utemeljenom na vlastitim zaslugama te će nastaviti s predvodničkom ulogom u odnosima EU-a i regije JIE, poručio je Plenkovoć na platformi X.