ZABORAVLJENA PRIJETNJA: U Atlantiku locirano više od 1.000 kontejnera s nuklearnim otpadom

Razne zemlje bacale su nuklearni otpad u tim vodama između 1950. i 1990. godine. Dubina mora i udaljenost od kopna i ljudske aktivnosti smatrani su idealnim uvjetima za odlaganje industrijskog i laboratorijskog otpada na području Atlantika, gdje se morsko dno, ako ništa drugo, činilo geološki stabilnim.

  • Svijet

  • 27. Jun. 2025  

  • 0

Međunarodni tim znanstvenika locirao je više od 1.000 kontejnera s nuklearnim otpadom bačenih u sjevernom Atlantiku prije nekoliko desetljeća, a ukupno je do 1993. godine u te oceanske vode bačeno najmanje 200.000 kontejnera, rekao je u petak glasnogovornik francuskog istraživačkog centra CNRS.

Sredinom lipnja znanstvenici su isplovili iz luke Brest brodom "L'Atlante" kako bi pretražili zapadni Atlantik i tijekom četverotjedne ekspedicije pronašli lokacije nuklearnog otpada te utvrdili utjecaj na ekosustav.

Razne zemlje bacale su nuklearni otpad u tim vodama između 1950. i 1990. godine. Dubina mora i udaljenost od kopna i ljudske aktivnosti smatrani su idealnim uvjetima za odlaganje industrijskog i laboratorijskog otpada na području Atlantika, gdje se morsko dno, ako ništa drugo, činilo geološki stabilnim.

Odlaganje nuklearnog otpada u more zabranjeno je 1993. godine, no do tada je u vode sjevernog Atlantika bačeno najmanje 200.000 spremnika s otpadom, na dubine između 3.000 i 5.000 metara.

Točna lokacija kontejnera i dalje je nepoznata – ne zna se ni u kakvom su stanju, niti jesu li razbacani ili složeni na hrpe. Tim od 21 člana trenutačno pretražuje područje za koje se vjeruje da skriva polovinu ukupnog otpada. Cilj istraživača je mapirati kontejnere te uzeti uzorke vode, morskog dna i morske faune.

U tom zadatku pomaže im autonomno podmorsko vozilo UlyX opremljeno 3D kamerom i sonarnim sustavom.

Patrick Chardon, voditelj projekta monitoringa lokacija s nuklearnim otpadom u oceanu (NODSSUM), vjeruje da će radioaktivnost većeg dijela otpada nestati nakon 400 godina.

Kontejneri su izrađeni tako da mogu izdržati pritisak na toj dubini, no ne mogu u potpunosti spriječiti istjecanje radijacije, koja je u međuvremenu mogla procuriti – upozorio je Chardon.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...