Nova varijanta koronavirusa izaziva bolan simptom – grlo peče kao da je zasiječeno britvom. Stručnjaci navode da bi posljednja mutacija mogla biti zaraznija od prethodnih. 

Gošća Jutarnjeg programa na RTS-u, epidemiologinja prof. dr Slavica Maris, navela je da uvijek kada se pojavi novi soj postoji bojazan da je zarazniji od prethodnih.

Novi soj koronavirusa NB 1.8.1, koji je prvi put otkriven u Kini u januaru, do sada se proširio i na druge dijelove svijeta. Kako objašnjava profesorica Maris, virus da bi opstao – mijenja se, prilagođava domaćinu i pokušava izbjeći naš odbrambeni sistem.

„S obzirom na to da se radi o mutacijama na tzv. spike (spajk) proteinu, koji je odgovoran za vezivanje virusa za ćeliju, to omogućava lakši prodor virusa u ćeliju, i zato se lakše i širi“, dodaje epidemiologinja za RTS.

Simptomi slični, ali uz jaču upalu grla

Simptomi bolesti se ne razlikuju značajno od prethodnih sojeva. Intenzivna upala grla često se javlja kod novog soja, ali je bila prisutna i kod prethodnih, napominje dr Maris. Više od 70 posto oboljelih navodi da su imali upalu grla, ali bez testiranja ne može se sa sigurnošću reći da je riječ o covidu.

„Osim tog simptoma, prisutni su i drugi – povišena temperatura, malaksalost, glavobolja, moguće je zapušen nos ili curenje nosa, gastrointestinalne tegobe poput mučnine, povraćanja, proljeva, a u nekim slučajevima i otežano disanje. Ne možemo zanemariti ni teže slučajeve bolesti, kojima su najpodložnije osobe sa oslabljenim imunitetom, hronični bolesnici i stariji od 65 godina“, navodi gošća Jutarnjeg programa.

Bez testiranja – nema potvrde da je riječ o covidu

U svakom slučaju, naglašava dr Maris, broj hospitalizacija i težih oblika bolesti za sada nije povezan s novim sojem koronavirusa, iako treba imati na umu da se kod nas trenutno mnogo manje testira na covid.

„Evo, navest ću podatak za prethodnu sedmicu – oko 340 osoba u Srbiji je testirano, a potvrđeno je samo devet slučajeva, što je 2,64 posto. Da li je to realno? Pa, vjerovatno nije, jer ovaj soj može izazvati i vrlo blagu kliničku sliku, sličnu prehladi, pa se i ne posumnja. Takvi slučajevi prođu bez ikakvih problema i ne registruju se.“

PCR testiranje se provodi uglavnom kod pacijenata s težom kliničkom slikom ili kod hospitaliziranih. Terapija zavisi od težine simptoma.

U većini slučajeva ne zahtijeva posebnu terapiju, osim simptomatske – za povišenu temperaturu, bolove i upalu grla.

Da li se i domaćin navikava na virus?

„Naš organizam ima neku vrstu zaštite jer nas ‘pamti’. Riječ je o tipu omikron virusa s kojim smo već imali iskustva, većina ljudi je došla u kontakt s njim, neki nisu ni znali da su bili zaraženi, tako da svakako postoji određeni nivo imuniteta“, ističe prof. dr Maris.

„Sezona je godišnjih odmora, provodimo više vremena na otvorenom, ali zbog vrućina često boravimo i u prostorijama s klimatizacijom. Zbog toga je poželjno češće provjetravati prostor prirodnom ventilacijom. Također je veoma važna lična higijena – redovno pranje ruku, održavanje čistoće, izbjegavanje zatvorenih prostora s puno ljudi i, naravno, ako znamo da je neko bolestan, treba izbjegavati kontakt s tom osobom“, savjetuje prof. dr Slavica Maris na kraju gostovanja.