Više od 70 evropskih parlamentaraca, ministara i gradonačelnika evropskih prijestolnica najavilo je dolazak u Budimpeštu, uprkos zabrani održavanja tradicionalne Povorke ponosa.

Odluku mađarskih vlasti da zabrane ovogodišnji Budapest Pride međunarodna zajednica dočekala je sa žestokim kritikama, dok se vlasti u Budimpešti pozivaju na zakon i bezbjednosne razloge.

Zabrana i prijetnje zatvorom

Mađarski ministar pravde Bence Tuzson u pismu poslatom stranim ambasadama upozorio je da je održavanje Pridea "pravno zabranjeno" i da organizatori i učesnici mogu biti krivično gonjeni.

"Okupljanje je protivzakonito, a njegovo organizovanje ili promovisanje može dovesti do zatvorske kazne do jedne godine", navodi se u dokumentu u koji je uvid imao Politico.

I pored toga, organizatori su potvrdili da će se skup održati u formi zakonske „rupe“ koju je omogućilo gradsko vijeće Budimpešte na čelu s gradonačelnikom Gergelyjem Karacsonyjem. Time se izbjegava potreba za policijskom dozvolom, koja bi, prema procjenama, bila odbijena.

Reakcije iz Brisela

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja se ranije suzdržavala od komentara, u srijedu je objavila videoporuku:

"Pozivam mađarske vlasti da dozvole održavanje Budapest Pridea. LGBTIQ+ zajednici u Mađarskoj i šire: uvijek ću biti vaša saveznica."

Orban je odmah odgovorio kritikama na društvenim mrežama, optužujući von der Leyen za miješanje u unutrašnje poslove suverene članice EU.

Evropska solidarnost

Najavljeni dolazak političara uključuje španskog ministra kulture Ernesta Urtasuna, nizozemskog ministra obrazovanja Eppa Bruinsa, bivšeg belgijskog premijera Elia di Rupa, bivšeg irskog premijera Lea Varadkara, te više desetina članova Evropskog parlamenta.

Francuska europarlamentarka Chloe Ridel izjavila je da je riječ o borbi za evropske vrijednosti:

"Ovo nije samo pitanje LGBTQI prava, već i borba za vladavinu prava u Evropi. Ovo će biti historijski trenutak", prenosi N1.

Praćenje i nadzor - nova kontroverza

Najveća zabrinutost među organizatorima i gostima jeste da bi mađarska policija mogla koristiti tehnologiju prepoznavanja lica kako bi retroaktivno identifikovala i sankcionisala učesnike.

Evropska komisija istražuje ovu mogućnost kao potencijalno kršenje prava na privatnost i slobodu izražavanja.

Opozicija oprezna

Iako nekoliko liberalnih i satiričnih stranaka podržava skup, najjača opoziciona stranka Tisza, predvođena Peterom Magyarom, odlučila je da ne učestvuje.

"Mi nećemo pasti u Orbanovu klopku kulturnog rata", izjavio je Zoltan Tarr, blizak saradnik Magyara. "On traži konflikt s Bruxellesom kako bi prikrio unutrašnje probleme – inflaciju, urušene institucije i socijalno nezadovoljstvo“.

Povratak konzervativizma

Nekada predvodnica progresivnih politika u regionu, Mađarska je pod Orbanovom vlašću od 2010. krenula putem snažne desničarske ideologije. Nakon zabrane istospolnih brakova i usvajanja, 2021. godine usvojen je tzv. zakon o zaštiti djece, kojim se zabranjuje prikazivanje sadržaja koji „promovišu homoseksualnost“.

U martu ove godine donesen je i zakon koji formalno zabranjuje okupljanja koja prikazuju LGBTQ+ zajednicu u javnom prostoru.

Simbolični značaj povorke

Budapest Pride, prvi takav događaj u istočnoj Evropi, održava se od 1997. godine i do sada nikada nije bio otkazan, iako je bio meta prijetnji i ograničenja. Ovogodišnje okupljanje postaje više od parade – postaje simbol otpora neliberalizmu, kako to ističu i organizatori.

"Budimpešta nije Orban. Ovaj grad i ova zemlja imaju mnogo više da ponude", zaključio je Richard Barabas, lider Zelene stranke.