Bosna i Hercegovina je od susjednih zemalja Srbije i Hrvatske u pet mjeseci ove godine uvezla duplo više proizvoda od izvoza u ove zemlje.

Kako pokazuju podaci na stranici Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom pet mjeseci je iz Hrvatske uvezeno proizvoda za čak 2,32 milijarde KM. Sa druge strane, u ovu zemlju je u pet mjeseci izvezeno robe za 1,28 milijardi KM.

Kada su u pitanju proizvodi koji se uvoze iz Hrvatske, najviše je uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za oko 866 miliona KM.

Slijedi izvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za oko 129 miliona KM, te električnih mašina, opreme i njihovih dijelova za 119 miliona KM.

U Hrvatsku je najviše plasirano rudača, troske i pepela za 129 miliona KM, aluminijuma i proizvoda od aluminijuma za oko 125 miliona KM, te mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za 116 miliona KM.

Prema ovim podacima, Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine iz Srbije uvezla proizvoda za 1,66 milijardi KM, dok je u istom periodu u ovu zemlju izvezla robe za ukupno 757 miliona KM.

Najviše su se iz Srbije uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije za oko 171 miliona KM.

Dalje slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za oko 96 miliona KM, te pića, alkohola i sirćeta za oko 90 miliona KM.

U Srbiju je najviše izvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije za oko 200 miliona KM, željeza i čelika za 99 miliona KM, te drva i proizvoda od drveta, te drvenog uglja za oko 50 miliona KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je ovoliki deficit sa susjednim zemljama neopravdan, prije svega kada je riječ o uvozu, jer on se velikim dijelom odnosi na proizvode koje ili i sami proizvodimo ili bismo ih lako mogli proizvoditi iz domaćih resursa.

“Puno je lakše objasniti pa i opravdati uvoz iz Kine ili Japana, jer takve ekonomije izvoze visokotehnološke proizvode koje sami niti imamo niti možemo u dogledno vrijeme (ili ikada) proizvesti. Svakako da moramo raditi i na povećanju izvoza jer i izvoz je najlakši u susjedstvu gdje poznajemo tržište i troškovi prevoza su najniži, ali mislim da je sa susjednim državama ipak najveći problem u prekomjernom uvozu. Dio problema sigurno leži i u pogrešnoj percepciji dijela građana BiH da su proizvodi iz ovih država u stvari “domaći” jer ne razumiju da njihovom kupovinom nepovratno umanjuju raspoloživa sredstva u svojoj ekonomiji. Kupujući uvozno, prije svega potičemo neke druge ekonomije, a ne vlastito okruženje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine“.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da sa susjednim zemljama već tradicionalno godinama imamo deficit u spoljnotrgovinskoj saradnji.

“Imamo potpuno različite strukture ponude na tržištu. Hrvatska i Srbija plasiraju proizvode za tržište finalne potrošnje i posmatraju BiH kao takvo tržište. Sa druge strane, naša ponuda je orijentisana tradicionalno na tržište industrijske potrošnje, plasiramo naše usluge za određena poduzeća, a ne toliko ka krajnjem potrošaču. U tom slučaju, Hrvatska i Srbija ne nude mogućnosti za adekvatan plasman na njihova tržišta, odnosno nismo konkurentni na tržištu finalne potrošnje. Dugoročno, mislim da će se stabilizirati situacija u koristi BiH”, istakao je Čavalić.