Prema nekim procjenama, 12-dnevni zračni udari Izraela i SAD-a na Iran bili su izrazito uspješni. Vrhunac kampanje dogodio se 21. juna, kada su američki B-2 bombarderi, koristeći najveće razbijače bunkera (sposobnost koju Izraelu nedostaje) i krstareće rakete, znatno oštetili iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordou i Isfahanu, piše The National Interest, prenosi Stav.ba.

Simbolična odmazda

Izrael je vrlo efikasno uspostavio zračnu nadmoć nad Iranom, uništivši značajan dio iranske protivzračne odbrane i skromne zračne snage. Iran se bolno suzdržao od odmazde na ulazak SAD-a u sukob, lansirajući samo simboličnu raketu na američku bazu u Kataru, bez ikakve štete. Iako su neke iranske rakete izbjegle izraelsku odbranu, ubijeno je samo 28 Izraelaca.

Nakon toga, predsjednik Trump je brzo dogovorio prekid vatre između Izraela i Irana. Čak je i "premija rizika" u cijenama nafte brzo nestala poslije iranske simbolične odmazde. Uprkos očiglednom vojnom uspjehu, kampanja nije donijela stabilnu ravnotežu. Čini se da Trump to ili poriče ili pokušava zamagliti, iako priznaje da će biti potrebni novi pregovori s Teheranom. Dana 25. juna, na NATO samitu u Hagu, Trump je izjavio: "Posljednja stvar koju žele učiniti je bilo šta obogaćivati sada. Žele se oporaviti."

Trump je također izjavio: "Razgovarat ćemo s Iranom sljedeće sedmice. Možda potpišemo sporazum. Ne znam. Po mom mišljenju, to i nije toliko nužno." Na pitanje hoće li SAD napasti Iran ako obnovi program obogaćivanja, Trump je jednostavno odgovorio: "Naravno."

Dio trenutne defanzivnosti Trumpove administracije proizlazi iz izvještaja Odbrambene obavještajne agencije (DIA) od 24. juna. Taj je izvještaj procijenio da je iranski nuklearni program zaustavljen samo na "mjesece", te da ključni hardver nije uništen. Osim toga, Iran je prije američkih napada premjestio veći dio svog visoko obogaćenog uranija (HEU) iz tri nuklearna kompleksa, čime ga je zaštitio.

Preliminarni izvještaj

Dokument DIA-e bio je preliminaran i njegovi nalazi su ocijenjeni kao "nisko povjerenje". Ipak, potvrdio je višegodišnja zapažanja analitičara skeptičnih prema vojnom rješenju iranskog nuklearnog pitanja, sugerirajući da kratka bombaška kampanja ne može trajno zaustaviti iranski program. Predstavnik Mike Quigley (demokrata iz Illinoisa) izjavio je za Washington Post 25. juna da su mu "godinama američki obavještajni zvaničnici govorili da bi bilo kakav zračni napad na iranska nuklearna postrojenja imao kratkotrajan utjecaj". On sumnja da je upravo ograničena šteta razlog zašto je Trumpova administracija odgodila tajni brifing za Kongres zakazan za taj dan.

Trumpova administracija je postala toliko defanzivna da je press ured Bijele kuće objavio čak i izjavu Izraelske komisije za atomsku energiju. U toj izjavi stoji da je iranski program vraćen "mnogo godina unatrag", a nju je brzo prenio i ured premijera Netanyahua. S obzirom na to da Komisija obično nije uključena u procjene borbene štete niti u izdavanje javnih saopćenja, čini se da je ova izjava zatražena iz Washingtona.

Iran je vrlo jasno dao do znanja da namjerava obnoviti svoj program obogaćivanja. To znači da trenutni prekid vatre možda neće biti dugotrajan, jer bi ponovno pokretanje aktivnosti obogaćivanja uranija izazvalo nove napade Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Generalni direktor IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju), Rafael Grossi, zatražio je pristup oštećenim lokacijama za svoje inspektore i naglasio je potrebu za objašnjenjem gdje se nalazi 60-postotni HEU (visoko obogaćeni uranij).

Trump je priznao potrebu za sporazumom kojim bi se Iran obavezao na ograničavanje budućih nuklearnih aktivnosti, izjavivši to na NATO konferenciji za novinare 25. juna. Tom prilikom je prilično neozbiljno upitao državnog sekretara Marca Rubija: "Želite li im sastaviti neki mali sporazum da potpišu?" Dodao je i: "Mislim da se oni više neće vraćati nuklearnom programu. Vjerujem da su s tim završili."

Grubo buđenje za administraciju

Kada se američki i iranski zvaničnici sastanu – što je Trump najavio za sljedeću sedmicu – Trumpovu administraciju vjerovatno čeka grubo buđenje. Iran je pretrpio udarce, ali nije slomljen. Imaju jake adute, posebno činjenicu da i dalje posjeduju 60-postotni visoko obogaćeni uranij (HEU). Taj materijal nije daleko od nivoa pogodnog za oružje, kada se uzmu u obzir separativne radne jedinice (SWU) potrebne za dalje obogaćivanje. Proces obogaćivanja se odvija po logaritamskoj skali s porastom čistoće. Ako bi Iran uspio tajno uspostaviti kaskadu centrifuga negdje, mogli bi postići "nuklearni proboj" i na kraju proizvesti bojevu glavu.

Iran ne pokazuje znakove pobune protiv režima, za koji su mnogi zagovornici vojne akcije tvrdili da je "krhak" i da će biti destabiliziran. Iako trenutni prekid vatre traje, daleko je od stabilne ravnoteže. Trump će morati natjerati Iran da pristane na ograničenja u pregovorima koji neće biti potpuno jednostrani, čak i ako to još uvijek ne shvata – što je bilo očigledno u njegovim javnim primjedbama. Iran će i dalje insistirati na održavanju određenog nivoa obogaćivanja, čak i ako to bude pod vrlo strogim ograničenjima.

Ako se Trumpova administracija bude čvrsto držala stava "bez obogaćivanja", pregovori će se ponovno prekinuti, a Izrael i SAD će se, vjerovatno za nekoliko mjeseci, ponovno naći u vojnoj akciji. Izrael je već postavio presedan da se odluke o pokretanju vojne akcije donose u Jeruzalemu, a ne u Washingtonu, iako će SAD i dalje pružati potrebne dodatne sposobnosti.

Stroge sigurnosne mjere

Kao što je Curt Mills iz The American Conservative nedavno izjavio, ova dinamika se čini beskrajnom, s obzirom na stalne pozive za "čišćenje" nuklearnih materijala i optužbe o premještanju. Jedini način da Trump okonča ovu situaciju je da zauzme fleksibilniji stav po pitanju ograničenog obogaćivanja pod strogim sigurnosnim mjerama. Povratak na sporazum sličan JCPOA-u, uz korištenje prijetnje obnovljenim napadima za postizanje veće transparentnosti i dužih (ili trajnih) datuma isteka, osigurao bi da Iran preda svoje zalihe visoko obogaćenog uranija (HEU) i prestane s obogaćivanjem na taj nivo. Time bi se spriječila vrlo realna mogućnost da se Iran povuče iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i tajno nastavi s aktivnostima koristeći materijal blizu nivoa oružja.

Iako je to nezgodno za Sjedinjene Države, za Iran je posjedovanje tog materijala važan adut u pregovorima, što će nam vjerovatno jasno dati do znanja već sljedeće sedmice. Ukoliko Trumpova administracija ne bude spremna ići tako daleko, rješenje bi se možda moglo predstaviti kao privremena mjera prije uspostave regionalnog tijela za obogaćivanje. Sličan pristup je navodno bio dio posljednjeg američkog prijedloga Iranu, ali bez preciziranja da li bi se takvo obogaćivanje moglo nastaviti unutar Irana dok se ne dogovori trajni sporazum. Neodložni kratkoročni cilj je postići transparentnost i ukloniti visoko obogaćeni uranij (HEU) iz iranskog posjeda.

Politički teret za Trumpa

Trump se suočava s izborom: ili će progutati ponos i prihvatiti nuklearni sporazum sličan JCPOA-u (Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja), ili će se uvući u scenarij "košenja trave", odnosno ponavljajućih sukoba, što su skeptici vojne intervencije i predvidjeli. Iako bi takvi sukobi vjerovatno bili prihvatljivi izraelskoj javnosti, važno je napomenuti da se većina Amerikanaca protivi američkoj vojnoj akciji protiv Irana. CNN-ova anketa provedena nakon američkih napada pokazala je samo 44% podrške i 56% neodobravanja. Za razliku od uobičajenog "okupljanja oko zastave" na početku vojnih akcija, ovdje takvog efekta nije bilo. Čak i među republikancima, samo 44% je izrazilo "snažnu podršku", što ukazuje da Trumpova MAGA baza ovo vidi kao odstupanje od principa "Amerika na prvom mjestu".

Predsjednik Trump bi bio mudar da zauzme dugoročan pogled na ovo. Iran se pridržavao JCPOA-a, ali ako smo na putu ka ponovljenim vojnim akcijama protiv Irana kako bismo pratili njihove tajne nuklearne napore, postoji svaki razlog vjerovati da će to postati politički teret za Trumpa i republikance pred izbore 2026. i predsjedničke izbore 2028. godine.

Predsjednik Trump bi mudro postupio kada bi zauzeo dugoročan pogled na ovu situaciju. Iran se ranije pridržavao JCPOA-a, ali ukoliko se krene putem ponovljenih vojnih akcija s ciljem praćenja iranskih tajnih nuklearnih aktivnosti, vrlo je vjerovatno da će to postati politički teret za Trumpa i republikance pred izbore 2026. i predsjedničke izbore 2028. godine.