Više od sedam decenija prošlo je od prvih eksplozija iznad Hirošime i Nagasakija, a svijet je i dalje u eri nuklearnog naoružanja. Najnoviji sukobi na Bliskom istoku ponovo su otvorili pitanja nuklearnog oružja i koje ga zemlje posjeduju.

Sukob između Irana i Izraela započeo je 13. juna ove godine kada je Izrael izveo iznenadne vazdušne napade na ključne iranske nuklearne i vojne objekte. Iran je odgovorio lansiranjem balističkih raketa na izraelske gradove. U sukob se 22. juna uključuju Sjedinjene Američke Države, kada su izvele vazdušne napade na tri iranska nuklearna postrojenja. U znak odmazde, Iran je narednog dana lansirao rakete na američku vojnu bazu u Kataru. Primirje je proglašeno nakon 12 dana intenzivnih borbi.

Jedan od neposrednih povoda napada bile su tvrdnje Izraela da je Iran ubrzao obogaćivanje uranijuma i da se približava mogućnosti izrade nuklearnog oružja.

Sve je počelo tokom Drugog svjetskog rata. SAD, uz pomoć saveznika, razvile su prvo nuklearno oružje kroz Projekat Menhetn. Bomba bačena na Hirošimu i Nagasaki otvorila je eru nuklearnog oružja.

Nakon rata, Sovjetski Savez je 1949. godine detonirao svoju prvu atomsku bombu, što je označilo početak Hladnog rata i ubrzane trke u naoružanju. Nakon toga, Francuska, Velika Britanija i Kina razvile su sopstvene kapacitete. Nastojeći da spriječe dalje širenje razvoja nuklearnog oružja, SAD i druge zemlje pregovarale su o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) 1968. i Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT) 1996. godine. Tako su nastale prve priznate nuklearne sile prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

U vrijeme sklapanja NPT-a, nuklearne zalihe Sjedinjenih Američkih Država i tada Sovjetskog Saveza, brojale su se u desetinama hiljada. Počevši od 1970-ih, američki i sovjetski lideri pregovarali su o nizu bilateralnih sporazuma o kontroli naoružanja i inicijativi koje su ograničile, a kasnije pomogle u smanjenju veličine nuklearnih arsenala.

Danas, devet zemalja svijeta posjeduje nuklearno oružje - SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael. Neke zemlje, sumnja se, eksperimentišu sa razvijanjem najopasnijeg oružja.

Zemlje koje posjeduju nuklearno oružje mogu se podijeliti u dvije kategorije - priznate nuklearno naoružane države (prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja ili NPT), nuklearno naoružane države koje nisu potpisnice NPT-a.

Sljedećih pet država su i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN i priznate kao "nuklearne sile" po NPT sporazumu:

Rusija

Oko 5.580 bojevih glava, sa moćnim ICBM sistemima (Yars, Sarmat), SLBM Bulava i velikim brojem taktičkih bojevih glava.

Sjedinjene Američke Države (SAD)

Oko 5.200 bojevih glava, uz strateške interkontinentalne balističke rakete (ICBM Minuteman III), podmorničke balističke rakete (Trident II) i avione sa nuklearnim bombama B61.

Kina

Procjenjuje se na oko 500 bojevih glava, brzo širi arsenal sa novim ICBM DF-41 i podmorničkim sistemima JL-3.

Francuska

Oko 290 bojevih glava, pretežno na podmornicama (M51 SLBM) i strateškim avionima sa ASMP-A raketama.

Velika Britanija

Oko 225 bojevih glava, isključivo na podmornicama klase Vanguard sa Trident II raketama.

Neke države razvile su nuklearno oružje van okvira NPT, a neke od njih ne priznaju da ga posjeduju i to su:

Indija i Pakistan – oko 170 bojevih glava svaka, sa regionalno usmjerenim balističkim i taktičkim sistemima (Agni, Shaheen, Babur).

Sjeverna Koreja – procjene idu do 50 bojevih glava, uz nove ICBM Hwasong-17 i Hwasong-18.

Država koja nikada zvanično nije priznala posjedovanje nuklearnog oružja je Izrael, ali se procjenjuje da ima oko 90 bojevih glava, sa Jericho III raketama i nuklearno sposobnim podmornicama.

Zemlje za koje se sumnja da sprovode programe nuklearnog oružja ili da imaju sposobnost da ih tajno razvijaju su Iran, Saudijska Arabija, Sirija.

Države koje su se ranije odrekle nuklearnog oružja su Južna Afrika, Bjelorusija, Ukrajina, Kazahstan.

Zašto države i dalje teže nuklearnom oružju?

Nuklearno oružje ostaje krajnja garancija sigurnosti za mnoge režime.

Dok svijet ulazi u novu fazu globalne nesigurnosti i sve veće međunarodne napetosti, pitanje nuklearnog naoružanja ostaje jedan od ključnih izazova za čovječanstvo, piše N1.