Kako se bliži 11. juli, dan kada će se obilježiti 30. godišnjica genocida u Srebrenici, u javnom prostoru Bosne i Hercegovine ponovo jačaju revizionističke i negatorske poruke. Iz bh. entiteta Republika Srpska dolaze nove tvrdnje koje pokušavaju umanjiti i poreći strahote genocida, dok su nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i lider entiteta RS Milorad Dodik odlikovali poznate negatore genocida, dodatno podgrijavajući ove opasne narative. Dodik, koji se trenutno nalazi u statusu bjegunca od bh. pravosuđa, pojačava ovu retoriku, što dodatno komplicira situaciju i otežava proces pomirenja u regiji.

O ovoj zabrinjavajućoj pojavi za Slobodnu Bosnu govori dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Revizionizam kao sistemski projekat

Revizionizam i negiranje genocida, objašnjava Džananović za Slobodnu Bosnu, nisu slučajni ni izolovani fenomeni.

„To je sistemski i dugoročno građen projekt, sa institucionalnom, političkom, medijskom i obrazovnom podrškom, posebno u entitetu Republika Srpska, ali i na internacionalnom nivou, prije svega u Srbiji. Ključni faktori su politička zaštita negatora, izostanak dosljedne kaznene politike pravosuđa Bosne i Hercegovine, aktivno umrežavanje pseudonaučnih i propagandnih platformi, te zloupotreba digitalnih kanala i društvenih mreža u širenju dezinformacija", rekao nam je Džananović.

Preporuke za suzbijanje revizionizma

Suočeni sa ovim izazovima, studija koju je Džananović potpisao nudi niz konkretnih preporuka. On za Slobodnu Bosnu ističe da je nužno uključiti sadržaje o genocidu u obrazovne kurikulume, proaktivno procesuirati krivična djela negiranja, formirati međunarodno tijelo za praćenje ovih praksi i ojačati digitalni odgovor na revizionističke narative.

„Dosljedna implementacija ovih mjera može već u kratkom roku donijeti vidljive pomake u borbi protiv negiranja genocida", smatra Džananović.

Problemi obrazovnog sistema

Poseban problem predstavlja obrazovni sistem Bosne i Hercegovine koji je, kako navodi Džananović, duboko fragmentiran i politički opterećen.

„U entitetu Republika Srpska, primjerice, u nastavnim sadržajima se glorifikuju presuđeni ratni zločinci, dok se genocid sistematski negira. Odluka Ustavnog suda o zabrani takvih sadržaja često ostaje mrtvo slovo na papiru. U Federaciji, zbog kantonalne podjele, učenici uče različite verzije iste historije. Istina mora postati temelj obrazovanja, ne samo iz poštovanja prema žrtvama, nego i kao ključni mehanizam prevencije budućih zločina", ističe Džananović u razgovoru za naš portal.

Značaj godišnjice i međunarodni kontekst

U kontekstu godišnjice Rezolucije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid, Džananović naglašava važnost odgovornosti i konkretnih mjera.

„Ako izostanu, komemoracije će ostati samo protokolarni događaji. Naša studija podsjeća da je negiranje genocida aktuelna prijetnja, a ne puki relikt prošlosti. Pored Srebrenice, mi kroz analizu negiranja zločina u Sarajevu, Tuzli i Prijedoru pokazujemo koliko je ovaj revizionistički projekat dubok i širok", rekao je Džananović za "SB".

Međunarodna zajednica, kako kaže, posjeduje mehanizme za djelovanje, ali ih često ne koristi na vrijeme.

„Mnogi danas gledaju ka krizama u drugim dijelovima svijeta, dok Zapadni Balkan smatraju ‘završenom pričom’. Međutim, revizionizam jasno pokazuje da to nije tačno. Uz političku volju, međunarodna zajednica može relativno brzo pomoći u stabilizaciji odnosa i usmjeriti domaće institucije da djeluju u skladu sa zakonom", upozorava Džananović.

Pozitivne reakcije i budući koraci

Studija je već naišla na pozitivne reakcije stručnjaka i institucija u BiH, a planira se njena šira međunarodna distribucija i prevođenje na više jezika.

„Predstavio sam je lično u Washingtonu, na skupu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, gdje je naišla na veliki interes političkih i akademskih krugova", kaže dr. Džananović za Slobodnu Bosnu.

Kako nas očekuje važna godišnjica, riječi dr. Muamera Džananovića podsjećaju da borba protiv revizionizma nije samo moralni imperativ, već i ključni korak ka pravdi, pomirenju i miru u Bosni i Hercegovini i šire.

(S. Hodžić)