Omladinska predstava “Tražeći Esmira” autora i reditelja Nicka Teunissena, koja je nastala u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica i Kulturno-sportskog centra Kakanj povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, premijerno će biti izvedena sutra u BNP-u Zenica, prenosi Fokus.ba.

Već u petak, 4. jula u istom terminu, druga premijera ove predstave bit će odigrana i na sceni Kulturno-sportskog centra Kakanj.

Inspiracija i simbolika Esmira

Predstava je, kako je istakao Nizozemac Teunissen, a koji je izvršio i izbor scenskih elemenata te kostima za ovu predstavu za koju je dramatizaciju uradio Armin Behrem, nastala na osnovu priča prognanika iz Srebrenice koji su izbjegli genocid te novi život započeli u njegovoj zemlji.

“Esmir je stvarna ličnost, osoba koja je postojala i nije nikakav fiktivni lik. Zapravo, njegov život – kroz knjigu i kroz predstavu, pričaju ljudi koji su ga poznavali. U procesu istraživanja i pisanja romana, a to su, naravno, bile godine posla, Esmir je simbol stradanja grada i svega što se događalo u Srebrenici, a pogotovo simbol omladine – kako omladine koja je stradala, tako i omladine koja danas gleda na sve to iz svoje perspektive. Uz pomoć Armina Behrema koji je radio dramatizaciju, Esmir je postao simbol kako za tu omladinu, tako i za mir i pronalazak duševnog mira te odgovora na sva pitanja o tom stradanju”, kazao je Teunissen te podvukao kako je imao samo 12 godina kada se dogodio genocid u Srebrenici. O tome se, istakao je, jako malo i danas zna na Zapadu pa i u njegovoj zemlji, zbog čega se on upustio u istraživanje kroz razgovore s ljudima koji su preživjeli Srebrenicu. Bio je to, dodao je, njegov mali doprinos za 8.732 ubijene osobe u Srebrenici, koja je u ljeto 1995. godine bila i zaštićena zona Ujedinjenih nacija.

“Da budem iskren, proces je bio poprilično težak za nas koji smo dobili ulogu da ponovo oživimo neke priče i postavimo ih na scenu. Prvenstveno naglašavam da smo jako zahvalni našem reditelju na ovom režijskom pristupu, zato što ovoj temi nije pristupio onako kako se i inače pristupa ovoj temi. Prvenstveno je stavio u plan mlade ljude, koji su također živjeli u Srebrenici, mlade koji su imali 16, 17, 18 godina…Isto onako kako mi imamo danas. Veliki je bio zadatak da ponovo oživimo te priče”, kazao je Kasumović.

“Publiku, koja će doći gledati ovu našu predstavu, ne pozivamo samo da dođu i pogledaju predstavu kao umjetnički čin, nego da iskoriste te je pogledaju kao prostor za ponovno pričanje priča koje trebaju da se čuju i kao prostor za ozdravljenje. Za ozdravljenje od atmosfere koja i dalje vlada u Bosni i Hercegovini, a vjerovatno će vladati još niz godina. To je, zapravo, postratna trauma, koju vidimo apsolutno svugdje”, dodao je.

Pogled glumaca na značaj predstave

“Moje iskustvo s ovom predstavom je jako pozitivno i jako sam zahvalna svim ljudima da budem ovdje gdje jesam, zato što mislim da je ovo jedna jako bitna tema za sve nas. Kao što je Nick rekao, da se Srebrenica ne pamti samo po onom lošem, nego i po onom dobrom…Predstava mi je donijela dosta različitih emocija. Jako mi je drago što smo ušli u ovaj projekat, jer mi je bilo drago da saznam priče o nekoj djeci iz Srebrenice koje nisu baš prije bile poznate”, kazala je kakanjska glumica Amna Fejzović.

Istakla je da joj je rad na ovoj predstavi bilo i prvo iskustvo rada u BNP-u Zenica, a dobili su jako tešku ulogu. Svako od njih, dodala je, imao je ulogu nekog djeteta iz Srebrenice, ali da su kroz uloge koje glume u predstavi shvatili kako su i srebrenička djeca bila poput njih danas te da su živjeli neke svoje živote.

“Žao mi što je moralo da završi tako kako je završilo, ali mi je drago što sada pričamo njihovu priču. Zato što mislim da je to jako bitno, ali i da svi mi zapamtimo Srebrenicu po nečemu lijepom, a ne samo po onom negativnom što se desilo”, kazala je Fejzović.

Direktor BNP-a Miroljub Mijatović podvukao je da ova predstava dolazi na samom kraju 75. pozorišne sezone, u kojoj je bilo 211 programskih sadržaja, od čega 120 svojih predstava te u kojoj su osvojili 13 nagrada i bili na 26 festivala. Imali su 53 gostovanja u BiH i inostranstvu te pripremili novih osam premijernih predstava, a bili su i organizatori i realizatori 24. festivala BH drame, Smotre predškolskog i školskog dramskog stvaralaštva, Evropske manifestacije “Noć teatra”, kao i nosioci Projekta feminističko čitanje klasika iz kojeg su nastale četiri nove predstave te su po prvi put gostovali u Portugalu i Francuskoj.

“Ovu sezonu zaokružujemo premijerom predstave u kojoj igraju omladinci, ali ni po čemu to nije omladinska predstava. To je predstava za odrasle i sve one koji trebaju da pogledaju tu predstavu, a svi trebamo da je pogledamo”, istakao je Mijatović.

Dodao je da ovu predstavu treba pogledati i zbog njenog sadržaja, ali i zbog načina na koji je nastala te svega što su mladi glumci uložili u ovu predstavu.

“Sve nas obavezuje ova godišnjica i sve ono što se, nažalost, desilo prije 30 godina. Saradnja s JU KSC Kakanj je višegodišnja”, kazao je Mijatović te podsjetio da su realizirali 10-ak zajedničkih projekata s kakanjskim centrom kulture. Obaveza i misija BNP-a je da pruža priliku svim mladim dramskim stvaraocima, što oni rado i čine.

Direktor JU KSC Kakanj Dženan Ajdinović zahvalio je na saradnji BNP-u i direktoru Mijatoviću, koji je prije 20-ak godina bio i osnivač Dramskog studija u Kaknju, koji i danas djeluje pri toj ustanovi.

“Danas smo tu da vidimo i produkt te saradnje, produkt te naše škole i jedne od naših najuspješnijih generacija polaznika te škole. Naše drage djece, koja će možda postati i glumci, za što već pokazuju afinitet. Ali, naš je cilj da postanu ljudi”, kazao je Ajdinović, koji je zahvalio i reditelju Teunissenu za sve što je učinio za realizaciju ove predstave.

U predstavi glume članovi Dramskog studija DOiLS BNP-a Zenica Maida Oruč, Dženana Hasanica, Osman Efendić i Nedim Kasumović te članovi Dramskog studija JU KSC Kakanj Albin Ćesko, Lamija Đokić, Nejra Begovac i Amna Fejzović.