U svijetu postoji oko 630.000 ljudi starijih od 100 godina, a velika većina njih živi u samo 10 zemalja. Ljudi koji ove godine slave stoti rođendan mnogo su toga doživjeli. Rođeni 1925. godine, između dva svjetska rata, svjedočili su mnogim promjenama - od otkrića penicilina do pojave TikToka

Vrlo malo ljudi dosegne tu dob. Prema najnovijim procjenama Ujedinjenih naroda, u svijetu ima oko 630.000 stogodišnjaka, a velika većina njih živi u samo 10 zemalja. Tih se 10 zemalja proteže od Evrope, preko Azije, do Sjeverne Amerike, a razlikuju se po veličini, gospodarskoj snazi, politici, kvaliteti zdravstvene skrbi i društvenim strukturama.

 Jedan od pet stogodišnjaka, ili njih oko 123.000, živi u Japanu, zemlji koja također ima jednu od najviših očekivanih životnih dobi u svijetu: 88 godina za žene i 82 godine za muškarce. Slijede Sjedinjene Američke Države s oko 74.000 stogodišnjaka, Kina (oko 49.000) i Indija (38.000). Međutim, gledajući broj stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika, SAD i Kina padaju na listi, a europske zemlje poput Francuske, Grčke i Italije približavaju se vrhu, piše Euro News.

Teorija 'plavih zona'

Japan i dalje ostaje na čelu sa 100 stogodišnjaka na 100.000 stanovnika, odmah iza Hong Konga sa stopom od 133.

'Japan je na vrhu svih lista', izjavila je Solveig Cunningham, profesorica koja vodi istraživanja o zdravlju, starenju i dugovječnosti na Nizozemskom interdisciplinarnom demografskom institutu (NIDI), za Euronews Health.

'Vjerojatno je to zbog kombinacije prehrane, tjelovježbe i zdravog životnog okruženja', rekla je Cunningham.

U posljednje vrijeme popularno objašnjenje za to je teorija 'plavih zona', geografskih područja u kojima ljudi žive izuzetno dugo zbog kombinacije zdrave prehrane, aktivnog načina života, jakih društvenih veza i genetike.

No istraživači su također postavili pitanja o tome jesu li te plave zone stvarne ili su samo rezultat netočnih podataka.

Studija iz prošle godine izazvala je veliku pažnju jer je istaknula dva razloga zbog kojih neke zemlje imaju toliko mnogo stogodišnjaka: administrativne pogreške u izdavanju rodnih listova te prijevare u mirovinskim i sustavima socijalnih davanja.

Cunningham je rekla da vjerojatno postoje neki 'poremećaji u podacima', ali da oni vjerojatno ne objašnjavaju šire trendove, osobito stoga što zemlje s najvećim brojem stogodišnjaka također imaju duži očekivani životni vijek općenito.

'Ne postoji čarobna formula'

'Ako mislimo da su to mjesta u kojima ljudi općenito duže žive, nije iznenađujuće to da će veći broj njih tamo doživjeti stotu', rekla je.

Čak i zemlje s nižim očekivanim životnim vijekom mogle bi imati iznenađujući broj stogodišnjaka.

'U mjestima u kojima je smrtnost u ranom životu prilično visoka, ljudi koji prežive iznimno su snažni', dodala je Cunningham.

Čini se da ne postoji 'čarobna formula' za dugovječnost, dodala je.

Za sada je više pitanja nego odgovora o tome, ali demografi i stručnjaci za zdravlje kažu da su ključevi dobrog starenja jednostavni: redovna tjelovježba, zdrava prehrana, pristup medicinskoj skrbi, dovoljno sna, izbjegavanje alkohola i duhana te upravljanje stresom.

'Ne znam koliko bih osobno vjerovala u tvrdnje o koristima ribljeg ulja, čokolade i čaše vina', rekla je Cunningham.