U pojedinim krajevima RS punih mjesec dana nije pala ni kap kiše.

Uporedo, vrelina prži sve pred sobom, sa temperaturama koje skaču i do 40 stepeni. U cijelom RS-u vlada ekstremna suša, upozoravaju iz Hidrometeorološkog zavoda.

"Prema prognozi, i u narednom periodu očekuje se nastavak ekstremno niskih količina padavina, što ukazuje na veoma izražen deficit vlage u zemljištu. Ovo može imati značajan negativan uticaj na razvoj usjeva", poručuju iz ovog zavoda.

Voćari se žale i na sušu, ali su im veću štetu nanijeli mrazevi i grad iz aprila.

Trenutno se suočavaju sa 70 posto manjim rodom kruške i šljive, te gotovo prepolovljenim rodom jabuke. Značajno je umanjen i kvalitet ovog voća, tako da će ono što ostane na granama, u najvećoj mjeri završiti u industrijskoj proizvodnji.

"Zima je bila dobra i mogle su da se ispoštuju sve agrotehničke mjere. Problemi nastupaju početkom aprila. Naime, 7. i 8. aprila zadesili su nas kasni mrazevi, a 23. aprila pogodio nas je nalet velikog grada koji nam je nanio milionske štete", ističe za Srpskainfo predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović.

Prema njegovim riječima, voće je najviše stradalo u Laktašima, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici.

"Na ovim lokalitetima pod voćnjacima je više od 2.000 hektara zemljišta, a uglavnom je riječ o jabukama, kruškama i šljivama. Mrazevi i grad su uništile većinu roda, kao i njegov kvalitet. A suša nam zadaje konačne udarce", naglašava Dojčinović.

Objašnjava da, kad u zemlji nema vode, biljka iz ploda crpi sokove. U tom slučaju, i ono voća što ostane, neće biti samo lošijeg kvaliteta, nego će plodovi biti manji i neće biti naizgled lijepi.

"U boljoj poziciji su oni koji imaju sisteme za navodnjavanje, ali po ovim vrelinama ni to puno ne pomaže, jer voda, praktično, kuva u zemlji", poručuje Dojčinović.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, kaže da se suša već odrazila na pojedine poljopredne kulture, prije svega ona jare - kukuruz, soju, soncokret. Dodaje da su ozime uspjele da obezbijede određene količine vlage.

"Prinosi pšenice su solidni i kreću se iznad višegodišnjeg prosjeka. Što se kukuruza tiče, on je, do sada, najviše stradao u Semberiji", ističe za Srpskainfo Marinković.

Podsjeća da je na pojedinim lokalitetima sa zemljištem nižih klasa, bila lošija i priprema, prvenstveno zbog toga što je proljeće bilo veoma kišovito.

"Voda se na tim zemljištima duže zadržala, pa je kasnila i sjetva. Uprkos svim agrotehničkim mjerama, tu je kukuruz u očajnom stanju. Na kvalitetnijem zemljištu na kojem je, u optimalnom roku, odrađena i puna agrotehnik, kukuruz se još drži", objašnjava Marinković.

Prema njegovim riječima, ratarima, trenutno, naruku ne idu topli vjetrovi i izrazno visoke temperature koje ometaju oplodnje.

"Ako vrućine potraju, imaćemo problem sa oplodnjom, odnosno sa formiranjem zrna. A kad se zrno ne formira, džaba su padavine koje kasnije dođu", upozorava Marinković.

U slučaju da narednih desetak dana ne bude kiše, kukuruz će, kako kaže, pretrpjeti nepopravljivu štetu.

"Sistemi za navodnjavanje postali su neophodnost i budućnost. Do sada su se više koristilo u voćarstvu i povratarstvu, ali je jasno da bez njih ne može ni ratarska proizvodnja. Takođe, poljoprivrednici će morati da sprovode potpunu agrotehniku, te će se u budućnosti morati birati sorte koje su tolerantne na sušu, te zemljišta koja su dublja i plodnija, koja mogu lakše da podnesu te duže periode bez padavina", poručuje Marinković.