Povodom današnje konferencije Reforma izbornog zakonodavstva, koja se održava u Parlamentarnoj skupštini BiH, Azra Zornić je u ime Kruga 99 sačinila i predočila dva dokumenta.

Analiza Zaključaka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u kontekstu demokratije u Bosni i Hercegovini otvara niz važnih pitanja o pravnim i političkim implikacijama.

Kao ključni elementi koji se često ističu kao potencijalno nedopustivi u radu ESLJP, izdvojeni su: selektivna pravda, etničke kvote i diskriminacija, uticaj na suverenitet, kritički pristup prema Sudu, zanemarivanje lokalnih konteksta, prava pojedinaca nasuprot kolektivnim pravima, uticaj na demokratske institucije.

Ove tačke ukazuju na kompleksnost odnosa između praksi ESLJP i demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem i promišljanjem o pravima i odgovornostima svih aktera u ovom procesu:

1. Pitanje nepristranosti i pravičnosti postupanja Suda U svome izlaganju tokom izricanja Zaključaka Evropskog suda za ljudska prava, predsjednik Suda je nekoliko puta koristio frazu da se radi o „velikoj, velikoj, velikoj iznimci zbog osjetljivosti predmeta i šireg interesa javnosti“ što govori o tome da nije riječ o normalnoj ili uobičajenoj proceduri već o montiranom procesu. "Velika, velika, velika iznimka":ova fraza ukazuje da se radi o vanrednom postupku koji se ne pridržava standardnih pravila, što može izazvati zabrinutost oko nepristrasnosti i pravičnosti postupanja Suda.

2. Osporavanje prirode indirektnih izbora

U stavu 1. tih Zaključaka se konstatuje da je aplikant Kovačević „osporavao prirodu indirektnih izbora za Doma naroda Bosne i Hercegovine kako je utvrđeno Izbornim zakonom i nametnutim odredbama Visokog predstavnika iz oktobra 2022. godine“ unatoč činjenici da aplikant Kovačević nije ni mogao kao argument koristiti nametanje Visokog predstavnika iz oktobra 2022. godine, jer je njegova aplikacija predata Evropskom sudu za ljudska prava mnogo ranije. Uočljivo je da je Sud iznosio fingirane argumente koji nisu bili dio izvorne tužbe, stoga se s pravom može postaviti pitanje o tome da li su svi aspekti slučaja pravilno uzeti u obzir.

3. Ustavne odredbe

U svojoj aplikaciji Kovačević je osporavao odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (član 4.1 i član 5.), kojim se onemogućava konzumacija aktivnog biračkog prava u izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine. To je potvrđeno i u prvostepenoj presudi iz avgusta 2023. godine. Dodatno tome, Kovačević je problematizirao određene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine u smislu diskriminatornog uticaja istih, što je potkrijepljeno presudama viših instanci. Time se naglašava značaj unutrašnjih pravnih sredstava koja su možda ignorisana od strane Suda, posebno sa aspekta iskorištenosti domaćih efektivnih pravnih lijekova, koje je aplikant zasigurno iskoristio, navodeći između ostalog sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta „Zornić“.

4. Nametanje pravne situacije

Za fabrikovanje nove pravne situacije od strane Suda, a koja nije predmetom tužbenog zahtjeva iz aplikacije Kovačevića, Evropski sud za ljudska prava se ne može opravdati nekom „velikom, velikom, velikom iznimkom“ već naprotiv na nivou percepcije može se konstatirati da se radilo o namjeri da se proizvede takva pravna situacija koja će omogućiti negiranje „Statusa žrtve“ i u istom smislu navodnog nekorištenja domaćih pravnih lijekova. Nametanje novog pravnog okvira bez odgovarajuće osnove može imati dalekosežne posljedice za pravni sistem i ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaći kako je aplikant Kovačević i ovdje koristio sudsku praksu iz predmeta „Sejdić-Finci“ i „Zornić“, kao i druge predmete Evropskog suda za ljudska prava, tako da je njegov „Status žrtve“ bio uredno dokazan, ali je zbog fabrikovanja nove pravne situacije, koja ne odgovara tužbenom zahtjevu samog aplikanta Kovačevića, očito namjerno stvorena vještačka pravna situacija da se njegov „Status žrtve“ ospori u nejasnim, neargumentovanim i pravno neutemeljenim pravnim okolnostima.

5. Interes HDZ-a i susjedne Hrvatske

Kada imamo u vidu da je Evropski sud za ljudska prava donio zaključke koji nemaju uporište u tužbenom zahtjevu Kovačevića, onda se može jasno reći da se radilo o namjeri da se predmet obori u korist HDZ-a, susjedne Hrvatske i očito samog Visokog predstavnika. Opravdana sumnja u političku motivaciju odluka Suda može biti ključna za razumijevanje internacionalnih odnosa u regionu i njihovog uticaja na unutrašnju politiku.

6. Pravo na demokratiju

Oduzimanje prava na samoodređenje i demokratiju krši temeljne principe međunarodnog prava i ljudskih prava. Ova situacija stvara ambivalentan odnos između unutrašnjih i vanjskih faktora, čime se potkopava suverenitet i sposobnost države da autonomno donosi odluke. Potrebno je osnaživanje građanskog društva, povratak dijalogu i implementacija reformi kako bi se poboljšao demokratski ambijent i osiguralo da svi građani Bosne i Hercegovine imaju jednaku priliku za sudjelovanje u politici i donošenju odluka koje se tiču njihovih života. Održavanje stabilnosti i promicanje prava na samoodređenje ključni su za izgradnju održive i pravedne demokracije.

7. (Ne)koruptivnost Suda

Kontroverzan pristup Evropskog suda za ljudska prava, koji je primio donaciju od 100.000 Eura iz susjedne Hrvatske, čime je, dopuštajući da se kao „umješači“ ili „treće strane“ uključi Visoki predstavnik i susjedna Hrvatska, doveo samog aplikanta Kovačevića u neravnopravan položaj i oduzeo mu pravo na pravičan sudski postupak.

Ova analiza nesporno ukazuje na potrebnu kritičku refleksiju o postupcima Evropskog suda za ljudska prava, posebno u kontekstu pitanja prava i pravde u Bosni i Hercegovini. Ova situacija naglašava kompleksnost pravnih postupaka i umiješanosti političkih interesa, te izazov očuvanja pravde i demokratije u regionu.

Potrebno je angažovati se na internacionalnoj sceni kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina može ostvariti svoja prava kao suverena država.

Drugi dokument možete pročitati OVDJE.