Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je Bosnu i Hercegovinu da od iduće godine započne fiskalnu konsolidaciju. Preporuke uključuju smanjenje deficita, kontrolu javne potrošnje, bolje ciljanje socijalnih davanja, širenje porezne baze i ulaganje u kvalitetne javne projekte. Iz MMF-a poručuju da zemlja ima potencijal, ali da su potrebne ozbiljne reforme, politička volja i stabilnost kako bi se otklonile duboke strukturne slabosti i nastavilo približavanje Europskoj uniji.

Preporuke MMF-a nisu neizvedive, smatra ekonomist Igor Gavran.

„Ako postoji politička volja, moguće je ispuniti sve preporuke. One zapravo pozivaju na odgovorno upravljanje javnim financijama, racionalnu potrošnju i izbjegavanje prekomjernog zaduživanja“, kaže on.

Prema službenim podacima, Republika Srpska duguje 6,6 milijardi maraka, što čini 37,7 posto njezina BDP-a. Federacija BiH duguje nešto više – 6,8 milijardi – no taj iznos čini manjih 20,5 posto BDP-a. Ukupan vanjski dug Bosne i Hercegovine na kraju prvog kvartala 2025. godine iznosio je 8,8 milijardi maraka. Iako su iznosi u oba entiteta slični, razlika postoji, upozoravaju stručnjaci.

„Političari često barataju brojkama koje ne odražavaju stvarno stanje“, kaže ekonomist Zoran Pavlović. „Federacija ima aktivniju ekonomiju i više stanovništva. No razina zaduženosti u odnosu na gospodarsku aktivnost i dalje je previsoka. Ako se zadužujemo bez ulaganja u nove proizvodne kapacitete koji bi generirali zapošljavanje, doprinose i poreze – onda to nije investicija, nego račun koji će plaćati buduće generacije.“

Europski standard propisuje da javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Bosna i Hercegovina je ispod te granice, no ekonomisti upozoravaju da domaće vlasti taj prag olako shvaćaju. Centralna banka BiH procijenila je temeljnu inflaciju u prvih pet mjeseci 2025. na 4,18 posto, pri čemu je rast cijena električne energije i minimalne plaće dodatno potaknuo inflaciju. U uvjetima sve većih pritisaka na energetski sektor i mogućih daljnjih poskupljenja, postavlja se ključno pitanje – može li ovakav ekonomski sustav opstati bez temeljitih reformi?