Mogući scenarij za Srbiju u narednom periodu je dalja eskalacija nasilja vlasti, s obzirom na to da Srpska napredna stranka (SNS) neće raspisati vanredne izbore u trenutku kada joj popularnost vidno opada. To je za poljski radio TOK FM izjavila analitičarka Ana Jagiełło-Šostak sa Univerziteta u Vroclavu.

„Moguć je nastavak nasilja. Studente se optužuje da destabilizuju zemlju, nazivaju ih teroristima i agentima stranih službi. To jasno pokazuje da do dogovora između demonstranata i vlasti ne može uskoro doći“, kazala je Jagiełło-Šostak.

Dodala je da vladajuća stranka neće riskirati izbore u trenutku kada gubi podršku.

Sličnog je stava i Marta Szpala iz Centra za istočne studije u Varšavi, koja smatra da je tragedija u Novom Sadu za mnoge građane oličenje načina na koji vlast upravlja zemljom.

„Građani kažu da su pod onom nadstrešnicom mogli biti bilo ko od njih – korupcija ubija, doslovno, a ne samo kao metafora“, kazala je Szpala, prenosi Danas.

Poljska novinska agencija PAP izvještava o neprimjerenoj upotrebi sile vlasti u Srbiji prilikom razbijanja blokada ulica i raskrsnica koje su organizirali studenti. U mnogim gradovima građani su se masovno pridružili protestima, a zabilježeni su i brojni slučajevi hapšenja, uz optužbe za prekomjernu upotrebu sile.

Nevladine organizacije Amnesty International i Civil Rights Defenders su u zajedničkom saopćenju upozorile da su snimci policijskih napada na mirne demonstrante uznemirujući, te da se u Beogradu i drugim gradovima hapse građani, dok se nad njima primjenjuje nelegalna sila.

Komesar za ljudska prava Vijeća Evrope Michael O’Flaherty izrazio je zabrinutost jer srpske vlasti, uprkos obećanjima datim u aprilu i maju, i dalje koriste prekomjernu silu protiv mirnih okupljanja.

Poljski sedmičnik Kultura Liberalna je studentske proteste u Srbiji stavio u fokus svoje „Teme sedmice“, navodeći da je to nada za mlade u cijelom regionu, naročito u zemljama koje poput Mađarske ili Slovačke klize iz hibridnih demokratija u autoritarne režime „ruskog tipa“.

„Ulice Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša više od pola godine pune su ljudi koji žele evropsku državu. Evropa, međutim, ne šalje jasne signale da ih primjećuje. Možda namjerno zatvara oči pred načinom vladanja SNS-a i Vučića, računajući na stabilnost. No, mladi u Srbiji žele više – stabilnost i demokratske standarde“, piše Kultura Liberalna.

Poljski pisac i reporter Żemowit Szczerk, koji je posljednjih mjeseci više puta boravio u Srbiji, navodi kako je očekivao da će na terenu čuti prigovore na proteste zbog „pola godine bez škole“, ali umjesto toga čuo je poruke podrške: „Nema škole, ali razumijem. Vrijeme je da se uvede red među bitange.“

„Studentski pokret je prerastao u narodnu pobunu. Veoma ga cijenim jer predstavlja rijetku iskru nade da je moguće graditi društvo koje ima jasne zahtjeve prema vlastima i zna kako ih kontrolisati“, piše Szczerk.

Iako smatra da je Srbija režim koji se nalazi na raskrsnici između vlasti i biznisa, uz elemente nacionalizma i naslijeđa ratnih zločina, naglašava da to nije zemlja bez nade.

„Nisu uspjeli potpuno pauperizirati i vulgarizirati srpsko društvo populističkom retorikom i trivijalnostima iz medija. Srbija je, u mnogim aspektima, i dalje bliža Zapadu nego, recimo, Francuska, gdje se rijetko reaguje na nasilje policije nad demonstrantima. U Srbiji se, ipak, reaguje“, zaključuje Szczerk.