Evropska unija prvi put u posljednjih deset godina otvoreno je i najžešće udarila po Aleksandru Vučiću. Iz Brisela stižu poruke koje se više ne skrivaju iza diplomatskog jezika — Srbiji se jasno poručuje da je evropski put moguć samo ako se ispune temeljni uslovi: vladavina prava, sloboda medija, neovisnost pravosuđa i borba protiv korupcije. U četiri odvojena poteza — rezolucijama Evropskog parlamenta i Komisije, porukom Ursule von der Leyen i odlukom Švedske da obustavi dio pomoći — Brisel je poslao istu poruku: Beograd se više ne može igrati dvostruke igre.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je iz Beograda ponijela dojam da se sve zna, ali da se ništa ne mijenja. "Vrijeme je za djela, ne za riječi", poručila je šefica Komisije, a njezin ton prate i ostale članice. Politički analitičari ocjenjuju kako je ovo najkritičniji pristup Brisela Srbiji od 2014. godine, piše Dnevno.hr.

Stručnjaci vjeruju da bi te kritike mogle imati stvarni učinak, ali samo ako Evropska unija pristup evropskom novcu, tržištu i političkim forumima uslovi napretkom u reformama.

Foto: CROPIX

Tragedija probudila otpor

Politička pozornica u Srbiji dodatno je potresena tragedijom u Novom Sadu, gdje je pad konstrukcije usmrtio 16 ljudi, a vlasti su se našle pod optužbom da su ignorirale korupciju i nadzor u javnim radovima. Uslijedili su protesti koji su se proširili zemljom, a Brisel je u svojoj rezoluciji upravo te događaje naveo kao primjer "dubokih društvenih podjela i razočaranja zbog nedostatka odgovornosti i transparentnosti."

U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da se odluke u Srbiji donose u odnosu na volju jedne osobe — predsjednika Vučića.

Vučić je, pak, poručio da "Srbija ide prema EU i do kraja 2026. ispunjava sve kriterije". No, izvještaj Evropske komisije ne daje previše razloga za optimizam: bilježi stagnaciju i odsustvo stvarnih pomaka.

Sankcije i energetska kriza

U Briselu se sve češće spominje mogućnost da se finansijski plan rasta i fondovi EU povežu izravno s napretkom u reformama. Švedska je već povukla potez preusmjeravanjem sredstava iz državnih institucija prema civilnom društvu, što se u Briselu vidi kao poruka: ponašanje vlasti ima cijenu. "To brže mijenja ponašanje nego bilo koji govor ili rezolucija," kaže profesorica Veronika Angel.

Nakon što su uvedene nove evropske mjere koje ograničavaju pristup srpskim firmama energetskim kanalima, Beograd se suočava s posljedicama. Geopolitički analitičar Denis Avdagić naglašava da poređenje s devedesetima nije tačno.

"Nije to usporedivo. Tada su imali potpunu zabranu nafte i derivata. Ljudi moraju znati da je i za vrijeme Jugoslavije JANAF služio za dopremanje nafte u Pančevo," rekao je Avdagić. Danas, embargo nije apsolutan: "Benzinske postaje koje drže privatnici mogu uvoziti što žele. Jedino što ne mogu jest uvoziti naftu preko JANAFA."

Analitičar upozorava da su druge države slične situacije riješile funkcionalnije, poput Njemačke. "Srbija to može riješiti sutra ako postoji politička volja."