Razgovarala: Sanela Gojak

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na hitnoj sjednici donijela Odluku kojom se 11. juli 2025. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji Bosne Hercegovine. Na kolektivnoj dženazi ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci sedam žrtava srebreničkog genocida počinjenog u julu 1995. godine u kojem je ubijeno 8372 osoba.

U Potočarima 11. jula bit će ukopani:  Senajid (Husein) Avdić, rođen 1976. godine; Hariz (Ramiz) Mujić, rođen 1976. godine; Fata Huso) Bektić, rođena 1928. godine; Hasib (Adem) Omerović, rođen 1961. godine; Sejdalija (Alija) Alić, rođen 1961. godine; Rifet (Mustafa) Gabeljić, rođen 1964. godine i Amir (Ibrahim) Mujčić, rođen 1964. godine.

U Luksemburgu i u Briselu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici planirano je otvaranje Spomen-obilježja. Upravo o tome smo razgovarali sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Belgiji Erolom Avdovićem.

“Za nas Bosance i Hercegovce, bilo da smo u zemlji ili dijaspori, genocid u Srebrenici – koji je, prema presudama međunarodnih sudova, planski izvršen – predstavlja kulminaciju višegodišnjeg stradanja i sistematskih zločina koji su vođeni na teritoriji Bosne i Hercegovine – od Prijedora do Podrinja i drugih dijelova naše zemlje”, kaže za “Slobodnu Bosnu” ambasador Avdović.

Odbor za Srebrenicu iz Luksemburga dobio je službenu dozvolu gradske uprave Luksemburga za izgradnju spomen-obilježja posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici. Spomen-obilježje bi trebalo biti otvoreno do 11. jula, simbolično za 30. godišnjicu genocida u Srebrenici?

Da, to je sada već potvrđeno. Gradonačelnica Luksemburga Lydie Polfer najavila je da će se manifestacija postavljanja spomen-obilježja posvećenog genocidu u Srebrenici održati upravo tada u večernjim satima u jednom od luksemburških parkova – Parc Tony Neuman. Sve to rezultat je višegodišnjeg, predanog rada Odbora za Srebrenicu.

Prvi buket bijelih ruža položit će, na molbu naše ambasade u Briselu, gospodin Ferid Hodžić – kandidat za počasnog konzula Bosne i Hercegovine u Velikom Vojvodstvu.

Odbor za Srebrenicu u Luksemburgu već 17 godina organizuje dostojanstvene komemoracije povodom obilježavanja genocida u Srebrenici. Ove godine su im panelisti bili dr. Ilijaz Pilav, ratni hirurg iz bolnice u Srebrenici, i dr. Ahmed Alibašić, profesor na FIN-u u Sarajevu. Prošle godine gosti su bile Majke Srebrenice, a ranijih godina brojni drugi eminentni govornici i svjedoci vremena.

To je izrazito agilna organizacija zasnovana na saradnji više lokalnih udruženja koja njeguju kulturu i tradiciju Bošnjaka u dijaspori. Živeći i radeći u najbogatijoj zemlji Evrope, članici EU, u Luksemburgu - Odbor je znao kako usmjeriti svoje aktivnosti prema artikulaciji moralno jasnih poruka o lekcijama srebreničkog genocida – s univerzalnim odjekom i porukom koja dopire i do građana Luksemburga.

Kakva je saradnja Odbora za Srebrenicu s našom, bh. ambasadom u Briselu, koja nerezidentno pokriva i Luksemburg?

Na čelu Odbora je mladi i obrazovani Adnan Halilović, koji je svojim predanim radom i jasnoćom djelovanja pokazao duboko razumijevanje važnosti institucionalnog prisustva države Bosne i Hercegovine u svim njihovim inicijativama. To je uključivalo simboličko pokroviteljstvo – bez finansijske podrške – ali i moje lično prisustvo kao ambasadora, kojeg je veliki vojvoda Luksemburga Henri akreditovao kao opunomoćenog predstavnika Bosne i Hercegovine u toj zemlji.

Naše redovno prisustvo njihovim manifestacijama bilo je velika čast, ali i više od pukog simbola. Dalo je dodatni značaj bosanskohercegovačkom prisustvu u ovom dijelu Evrope. Jer, ne zaboravimo – ti ljudi su sve to godinama radili samoinicijativno, vlastitim sredstvima i uvjerenjem, šireći istinu o Srebrenici. Spomen-obilježje u parku u Luksemburgu predstavlja krunu njihove dugogodišnje posvećenosti i rada.

U tom kontekstu, ističu i važnu podršku lokalne političarke Amele Skenderović, kandidatkinje za Evropski parlament, s kojom sam također imao više razgovora. Tu su naravno i drugi. Budući da sam u stalnoj i otvorenoj komunikaciji s Odborom, kroz savjetodavnu razmjenu informacija, znam da su već usmjereni ka pokretanju edukativnih programa o genocidu u Srebrenici u lokalnim školama i univerzitetima. Njihov rad je za svaku pohvalu – i pravo je zadovoljstvo što to čine pod zastavom Bosne i Hercegovine.

U petak, 11. jula, i Brisel dobija Spomen-ploču posvećenu Srebrenici, i to u četvrti Saint-Gilles?

Da. Tu informaciju već smo i javno podijelili, a objavila je i belgijska državna televizija. Nakon niza dugih, detaljnih i intenzivnih razgovora koje sam imao s gradonačelnikom općine Saint-Gilles, Jeanom Spinettem – dogovorili smo se. Ključni pomak desio se 7. juna ove godine, kada smo definisali tačnu lokaciju spomen-ploče, a sve je utvrđeno prije desetak dana. Važno je napomenuti da Općina St. Gillis, snosi sve troškove postavljanja ove spomen ploče u Briselu.

Iako sam kao ambasador vodio izuzetno prijateljske i otvorene razgovore, utemeljene na Rezoluciji Generalne skupštine UN-a kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici (što je Belgija snažno podržala), realizacija ovog projekta ne bi bila moguća bez ključne podrške Lejle Agić – zastupnice u Parlamentu Brisela, porijeklom iz BiH. Njoj dugujemo veliku zahvalnost.

Erol Avdović i Leila Agić

Lejla je u Parlamentu Brisela također pokrenula i usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja se nadovezuje na UN-ovu rezoluciju, ali i na pozitivno belgijsko zakonodavstvo. Podsjećam da je u Belgiji zakonski kažnjivo negiranje genocida u Ruandi, Holokausta, kao i genocida u Srebrenici.

Otvaranje spomen-ploče, uz očekivano usvajanje rezolucije u ovdašnjem gradskom parlamentu, predstavlja djelo koje ostaje iza nas – za buduće generacije. Zahvalni smo belgijskim institucijama i narodu na tome.

Ovu inicijativu podržava i sam gradonačelnik Brisela, Philippe Close, zar ne?

Apsolutno. Neizmjerno sam zahvalan gospođi Rebecci Overloop iz administracije gradonačelnika Closea, koja je omogućila moj inicijalni susret s njim, još prošle godine. Sve do danas nastavljamo kultivizirati te odnose. Gradonačelnik Close bio je glavni govornik na našem diplomatskom prijemu povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanom u prestižnoj gotičkoj sali Gradske vijećnice Brisela. Tom prilikom, po prvi put, zastava Bosne i Hercegovine zavijorila se na kraljevskom Grand-Placeu.

Erol Avdović, Rebecca Overloop i Philippe Close

Nažalost, zbog kašnjenja u izboru gradonačelnika Sarajeva, nismo uspjeli institucionalno povezati Brisel i glavni grad Bosne i Hercegovine na način kako smo planirali. No, gradonačelnik Close i gospođa Overloop u potpunosti podržavaju inicijativu općine Saint-Gilles da se postavi spomen-ploča posvećena Srebrenici, i svi se tome iskreno radujemo.

Po čemu je poznata četvrt u kojoj će se postaviti ploča?

Saint-Gilles je, kako Briseljani kažu, "raj za umjetnike" – prostor najosebujnije belgijske arhitekture i kulturne raznolikosti. Uz Sablon, to je vjerovatno najživopisniji dio grada – ono što je u Parizu Montmartre. Ovdje se historija, umjetnost i tolerancija veoma vidljivo isprepliću u svakodnevnom životu.

Na koncu, šta Vi, kao ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Belgiji i Velikom Vojvodstvu Luksemburg, imate reći povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici – koliko je danas, u ovako složenom svijetu, važno govoriti o Srebrenici?

To je danas važnije nego ikada – ne samo za nas, nego i za cijeli svijet. Jer Srebrenica je učionica iz koje čovječanstvo mora nastaviti učiti. Mora učiti na pravi način.

Za nas Bosance i Hercegovce, bilo da smo u zemlji ili dijaspori, genocid u Srebrenici – koji je, prema presudama međunarodnih sudova, planski izvršen – predstavlja kulminaciju višegodišnjeg stradanja i sistematskih zločina koji su vođeni na teritoriji Bosne i Hercegovine – od Prijedora do Podrinja i drugih dijelova naše zemlje.

Zato Srebrenica nije samo sinonim za bol, golgotu, inferno i epsko stradanje Bošnjaka – ona je i epopeja jednog naroda, koja se mora kontinuirano izučavati, o kojoj se mora govoriti, pisati, snimati filmovi i stvarati umjetnost sa snažnim i jasnim moralnim porukama. Ona mora postati trajno humanističko i institucionalno gorivo za sve bosanskohercegovačke državne agencije - institucije koje se bave sprovođenjem vladavine prava i zaštitom ljudskih prava na svakom pedlju Bosne i Hercegovine. To je naša motivacija.

U isto vrijeme, ako se stradanje Ukrajine s pravom koristi kao moralna osnova za snažno evropsko zalaganje za njen brži prijem u EU, onda se isti princip odavno trebao primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu. Još uvijek nije kasno.