Penzioneri s pravom postavlajuu pitanje da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.

"Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija", govori za Faktor čitateljka iz Sarajeva koja je u penziji blizu 30 godina.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.

"Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti... I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi", govori Trakić.

"Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne.

S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno - rekao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO. Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.