U okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida u Bosni i Hercegovini, danas je u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari otvorena međunarodna konferencija pod nazivom "Obrazovanje i istraživanje o genocidu".

Skup je otvorio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, u prisustvu brojnih domaćih i međunarodnih zvaničnika, predstavnika udruženja žrtava, akademske zajednice i civilnog društva. 

U iznimno emotivnom obraćanju, ministar Dizdar je istakao da mu poziv i prilika da otvori ovu konferenciju predstavlja duboku čast i odgovornost. Posebno je naglasio da sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine ne smije biti svedeno samo na statistiku, jer svaki broj krije ljudsku sudbinu, nečiji život, nečije ime.

"Ne smijemo zaboraviti ljudskost, jer upravo je ona bila ono što su zločinci pokušali oduzeti. Oni koji su ubijali, činili su to jer su prethodno žrtvama oduzeli ljudski identitet – smatrali ih neljudima, nižim bićima, opasnošću. Naša borba danas mora biti borba za istinu, pravdu i iznad svega – za čovječnost" poručio je Dizdar.

Govoreći o sudskim presudama za genocid i drugim ratnim zločinima, ministar je podsjetio da su za genocid u Srebrenici do danas osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Međutim, dodao je da pravda ne može biti potpuno ostvarena samo kroz presude, nego i kroz svakodnevno zalaganje za pravednije i humanije društvo.

"Najviši oblik pravde i poraza zločinačke ideologije jeste – ljudskost. Biti čovjek u Bosni i Hercegovini, u njenoj različitosti, u njenoj složenosti, u njenim ranama i nadama – to je naša najveća snaga i naš najvažniji odgovor na zlo koje se dogodilo" kazao je.

Dizdar je također ukazao na sistemsku dehumanizaciju koja je prethodila genocidu, podsjetivši na trake u Prijedoru, konc-logore, institucionalni govor mržnje i zločine koji su prethodili julu 1995. godine. Istakao je i historijsku odgovornost međunarodne zajednice, koja nije reagovala uprkos brojnim znakovima upozorenja.

"Možda svijet nije vidio znakove 1992., 1993. i ranih dana jula 1995. godine, ali danas, 2025. godine, nema opravdanja da kaže da ne vidi zlo koje i dalje traje. I zato poruka iz Srebrenice mora biti jasna – svaki čovjek ima pravo biti ono što jeste, i to pravo mu ne smije biti uskraćeno ni zbog imena, ni zbog vjere, ni zbog porijekla" kazao je Dizdar.

Na kraju govora, ministar Dizdar je uputio izraze duboke zahvalnosti porodicama žrtava, preživjelima, uposlenicima Memorijalnog centra Srebrenica i svim onima koji, kako je rekao, “već trideset godina ne samo da čuvaju sjećanje, nego i brane istinu, bore se za pravdu i pokazuju šta znači biti čovjek”.

Konferencija “Obrazovanje i istraživanje o genocidu” okupila je brojne stručnjake i aktiviste iz zemlje i svijeta koji će tokom narednih dana razgovarati o pitanjima suočavanja s prošlošću, mehanizmima tranzicijske pravde, kulturi sjećanja i izazovima budućnosti, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.