Narodna skupština Republike Srpske odbacila je Nacrt zakona o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se predlagala zabrana bankama da blokiraju ili zatvaraju račune osobama koje se nalaze na američkim sankcionim listama.

Prije godinu dana, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država upozorila je sve komercijalne banke u Bosni i Hercegovini da i same mogu biti predmet sankcija ukoliko posluju sa osobama koje su na tzv. "crnoj listi". Kao rezultat toga, računi pojedinaca s američkim sankcijama bili su blokirani, što je izazvalo ozbiljne finansijske poteškoće za te osobe.

Predložene dopune zakona predviđale su da banke imaju pravo raskinuti ugovor o platnom računu samo u slučaju nezakonite upotrebe ili otvaranja računa na osnovu falsifikovanih dokumenata. Međutim, nije bilo predviđeno da banke mogu zatvarati račune osoba i kompanija koje su na sankcionim listama drugih država.

Na kraju, ovaj prijedlog nije usvojen — protiv su glasali svi narodni poslanici, uključujući i vladajuće i opozicione, osim Petra Rankića (SP), poslanika i zamjenika predsjedavajućeg NSRS.

Dopune zakona su na dnevni red NSRS stigle kao navodna građanska inicijativa, no postoji sumnja da su ih zapravo zagovarale sankcionisane kompanije i pojedinci povezani s vladajućom strukturom, s ciljem da prisile banke da im deblokiraju račune.

Usvajanje ovih izmjena omogućilo bi sankcionisanim licima i firmama ponovno otvaranje računa u bankama, rješavajući probleme poput nemogućnosti podizanja kredita, primanja plata i obavljanja drugih finansijskih transakcija.

Predložene izmjene su, također, predviđale uvođenje visokih novčanih kazni — od 20.000 do 80.000 KM — za banke koje bi bez opravdanog razloga zatvarale račune ili odbijale otvaranje novih računa osobama pod američkim sankcijama.

Time bi Agencija za bankarstvo Republike Srpske dobila mehanizam da sankcioniše banke koje bi kršile ovaj zakon, budući da su do sada mogle jednostavno blokirati ili zatvoriti račune sankcionisanim pojedincima i firmama.

Tokom rasprave u NSRS, opozicija je upozorila da bi ovakav pritisak na banke da posluju sa osobama na sankcionim listama mogao dodatno izolirati Republiku Srpsku na međunarodnoj sceni. Također, istaknuto je da bi izmjene najviše koristile sankcionisanim firmama poput Prointera, Kaldere i Infinity grupe, koje su kroz državne tendere dobile značajna sredstva.