Privrednici iz Bosne i Hercegovine prošle godine su u Sjedinjene Američke Države izvezli robu u vrijednosti od oko 234 miliona KM, na koju su platili oko 28 miliona maraka carine prema tadašnjoj carinskoj stopi od 12 posto.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prije dva dana povećao carine na robu iz Bosne i Hercegovine na 30 posto, privrednici bi za izvoz iste količine robe morali platiti više od 70 miliona KM carinskih dažbina, odnosno oko 42 miliona KM više nego prošle godine.

Iako izvoz od 234 miliona maraka u SAD čini svega 1,5 posto ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, Trumpovo povećanje carina sigurno će dodatno narušiti pokrivenost uvoza izvozom, koja je 2024. godine iznosila samo 36,9 posto, s obzirom na to da je iz SAD u Bosnu i Hercegovinu uvezeno robe u vrijednosti većoj od 633 miliona KM.

Kako navodi predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić, američko povećanje carinske stope s 12 na 30 posto neće ostaviti prevelik trag na privredu, jer se izvoz na to tržište kreće oko svega 1,5 posto, iako će sasvim izvjesno dovesti do pada izvoza. Ipak, ističe da bi problem mogao nastati ako se Trumpova carinska politika prenese i na zemlje Evropske unije.

„Naša prerađivačka industrija je i ovako pogođena i prošle godine je zabilježila pad od oko sedam posto. Ako Trumpovo povećanje carina pogodi naše trgovinske partnere iz EU, a sve ukazuje na to da hoće, to može ozbiljno ugroziti našu industriju“, rekao je Škrebić za CAPITAL.

Dodaje da ne možemo povećati rentabilnost proizvodnje kako bismo nadomjestili razliku od 18 posto, za koliko su povećane carine za izvoz u SAD.

Na pitanje hoće li američki kupci platiti cijenu Trumpove odluke o povećanju carina na robu iz Bosne i Hercegovine, Škrebić kaže da smo mi veoma malo tržište i da izvozimo male količine robe na američko tržište.

„Tržište SAD će našu robu vrlo lako zamijeniti robom s neke druge strane svijeta, tako da je izvjesnije da će povećanje carina dovesti do pada izvoza u Ameriku“, rekao je Škrebić.

Prema zvaničnim podacima o strukturi izvoza u SAD, najviše je izvezla namjenska industrija, odnosno firme iz Federacije Bosne i Hercegovine: Igman, Pretis i Binas, koje učestvuju s između 60 i 70 posto u ukupnom izvozu.

Slijede drvoprerađivačka industrija i izvoz drva i namještaja, koji je zbog malih marži posebno osjetljiv na carine, zatim metalna industrija i alati, koji su direktno pogođeni povećanjem izvoznih troškova, a potom dolazi IT sektor i softveri koji ne podliježu novim carinama.