U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari danas je klanjana dženaza i obavljen ukop sedam žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice. 11. juli je Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i Dan žalosti u Federaciji BiH.

Na zgradama zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti, javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica na području Federacije Bosne i Hercegovine zastave su spuštene na pola koplja.

Tačno u 12 sati na području općine Centar Sarajevo oglasile su se sirene civilne zaštite u trajanju od jedne minute, u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Foto: Slobodna Bosna

U Sarajevu su vozila gradskog prevoza bila obilježena srebreničkim cvijetom.

Foto: Slobodna Bosna

Danas je veliki broj građana Sarajeva nosio srebrenički cvijet koga izrađuju vrijedne ruke žena iz Gračanice, grada sa sjeveroistoka Bosne i Hercegovine.

Foto: Slobodna Bosna

Članice udruženja “Gračaničko keranje” su na par lokacija danas prodavale ovaj cvijet po simboličnoj cijeni.

Iako se srebrenički cvijet vezuju uz Srebrenicu i 8.372 žrtve genocida, Mevla Dizdarević, članica Udruženja “Gračaničko keranje” koju smo zatekli na Baščaršiji, kaže da je ovaj cvijet obišao svijet, te da je on simbol koji svjedoči i o žrtvama drugih masovnih stratišta Bošnjaka – u Prijedoru, Kozarcu, Foči, Višegradu.

Foto: Slobodna Bosna

U Ferhadiji je postavljena izložba „Srebrenička pisma“, projekt „Dragi moji“ koji se sastoji od knjige sa 43 pisma i fotografija koje sadrže odlomke iz tih pisama. Građani i gosti Sarajeva su zastajkivali, čitali ove potresne priče preživjelih članova porodice ubijenih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine u Srebrenici.

Fotografija "Majka Srebrenice" bh. fotografa Almina Zrne snimljena je 2001. godine u Potočarima, tokom prvog velikog kolektivnog ukopa žrtava genocida, nalazi se na zgradi iznad Vječne vatre u Sarajevu. 

Najmlađe žrtve koje su ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u trenutku smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj našli su 30 godina kasnije. Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.

Ukopani su i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).

(SB)