Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) odlučila je jučer na hitnoj sjednici da 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasi Danom žalosti u Federaciji BiH, prenosi FoNet, pozivajući se na BHRT.

Osim toga, prenosi Beta, u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je obilježena 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile u julu 1995. godine.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica na području Federacije BiH.

Na Dan žalosti zabranjeno je održavanje programa kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH.

Medijske kuće na teritoriji FBiH dužne su uskladiti i prilagoditi programski sadržaj Danu žalosti.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.

U obrazloženju je naglašeno da je odluka donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava te u znak sjećanja na genocid u Srebrenici, saopćila je Kancelarija Vlade FBiH za odnose s javnošću.

U Potočarima će danas biti sahranjeni posmrtni ostaci još sedam srebreničkih žrtava koje su pronađene na različitim lokacijama. Najmlađe žrtve koje će danas biti ukopane su dvojica mladića od po 19 godina.

Lideri brojnih zemalja najavili su svoj dolazak u Srebrenicu, a sarajevski mediji navode da bi komemoraciji u Potočarima moglo prisustvovati i do 150.000 ljudi.

Komemorativni skup u Potočarima osiguravat će pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u saradnji sa sigurnosnim agencijama Bosne i Hercegovine.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju prošle godine rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Najmanje deset zemalja – osam evropskih, Australija i Kanada – najavilo je da će tokom jula zvanično obilježiti 30. godišnjicu srebreničkog genocida.

Tradicionalni "Marš mira", kojim se odaje počast srebreničkim žrtvama, održava se i ove godine.

Nekoliko hiljada ljudi krenulo je 8. jula iz Nezuka na trodnevni "Marš mira" ka Potočarima, stazom dugom 100 kilometara. Tom stazom, u suprotnom pravcu, Bošnjaci su u julu 1995. pokušavali doći do slobodne teritorije nakon što su srpske snage zauzele Srebrenicu.

Nakon ulaska u Srebrenicu, tada zaštićenu zonu UN-a, snage pod komandom Vojske Republike Srpske i komandanta Ratka Mladića ubile su više od 8.000 ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka.

Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, u i oko Srebrenice ubijene su najmanje 8.372 osobe, uključujući i žene, djevojčice i starije osobe.

Otvoren 2003. godine, Memorijalni centar u Srebrenici je, kako piše Dojče vele, "potresno, ali i dostojanstveno mjesto sjećanja", prenosi FoNet.

Dalje se navodi da su posmrtni ostaci otprilike 7.000 od ukupno 8.372 identifikovane žrtve genocida sahranjeni na tom mezarju, koje predstavlja "najvažnije mjesto žalosti za preživjele".

„Kada su trupe bosansko-srpskog generala Ratka Mladića počinile genocid nad Bošnjacima iz tadašnje enklave i zaštićene zone UN-a Srebrenice u julu 1995. godine, slike užasa i međunarodnog neuspjeha gotovo su odmah obišle svijet: slike hiljada bespomoćnih izbjeglica u bazi UN-a u Potočarima, slike odvajanja žena, djece i muškaraca, slike poniženog holandskog komandanta UNPROFOR-a koji nazdravlja Mladiću“, piše Dojče vele.

Iako tačan broj ubijenih u julu 1995. tada još nije bio utvrđen, bilo je jasno da je Srebrenica označila "strašni vrhunac srpske politike etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini", navodi Dojče vele.

Srebrenički genocid pravno je potvrđen presudama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (Haškog tribunala) i Suda Bosne i Hercegovine, podsjećaju agencije.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine do sada su osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora.

Na doživotni zatvor osuđeno je pet osoba, među kojima su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić i još tri visokorangirana oficira te vojske.

Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine presudio je da je Vojska Republike Srpske počinila genocid u Srebrenici. Isti sud je Srbiju proglasio odgovornom za nesprečavanje genocida.

Povodom 30. godišnjice genocida, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari je naveo da je riječ o „sistematskom i planiranom zločinu“ – genocidu koji je „planiralo i izvelo političko i vojno rukovodstvo samoproglašene Republike Srpske, uz direktnu kontrolu i podršku režima u Beogradu“.

Centar je ukazao i na to da su u Republici Srpskoj i dalje prisutni „institucionalna diskriminacija Bošnjaka, negiranje genocida i glorifikacija ratnih zločinaca“.

Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, u julu 2021. godine, na kraju svog mandata, nametnuo je dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida. Za to krivično djelo predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Uprkos sudskim presudama, srpske političke elite u BiH i Srbiji do danas nisu pokazale spremnost da se suoče s prošlošću i priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Evropski parlament je 2009. godine usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom je pozvao države članice Evropske unije i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nakon toga, Skupština Srbije 2010. godine usvojila je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila tadašnja vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom Borisa Tadića. Za deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, nakon višesatne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde u kojoj piše da je u Srebrenici počinjen genocid, ali se riječ "genocid" u samom tekstu deklaracije ne spominje.

Ime grada, Srebrenica, postalo je simbol samog zločina, navodi Dojče vele, i podsjeća da postoji "široki međunarodni konsenzus" o tome da se u Srebrenici dogodio genocid, potvrđen i dokumentiran u brojnim presudama Haškog tribunala.

Navodi se i da su u Srbiji i Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta BiH, poricanje i snažna relativizacija zločina danas državna politika.

Parlament Srbije usvojio je 2010. godine deklaraciju kojom se izvinjava za zločin u Srebrenici, ali bez upotrebe riječi "genocid". Od tada, kako navodi Dojče vele, „srpska politika pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem jako se srozala i udaljila od tog gesta“.

Vučić širi narativ da su „sve strane patile“ u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, ali da se „samo Srbima ne priznaje da su žrtve“.

U Republici Srpskoj, predsjednik Milorad Dodik sazvao je komisiju koju je predvodio kontroverzni izraelski stručnjak za Holokaust Gideon Grejf, a koja je 2021. godine objavila izvještaj u kojem poriče genocid i dovodi u pitanje broj žrtava.

Mađarska, pod premijerom Viktorom Orbanom, također se pridružila redovima negatora genocida, te je uz Srbiju i Rusiju bila jedina članica EU koja je u julu 2024. glasala protiv rezolucije UN o Srebrenici.

Međunarodna zajednica je do sada ponudila samo jedno iskreno izvinjenje za svoju saučesničku odgovornost za Srebrenicu – u julu 2022. godine od strane vlade Nizozemske.

Vlada se tada izvinila svim žrtvama i preživjelima genocida zbog „neuspjeha međunarodne zajednice da pruži odgovarajuću pomoć narodu Srebrenice“, zaključuje Dojče vele.