Čini se da je američki predsjednik Donald Trump naučio lekciju koju su na neugodan način naučili svi njegovi prethodnici u 21. vijeku: nije moguće resetirati odnose SAD-a s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.

Trumpov put od glorificiranja ruskog vođe do njegovog omalovažavanja može se nazvati melodramom personalizirane geopolitike. Ali ono što će se dogoditi sljedeće daleko je važnije, piše CNN.

Osvještavanje Donalda Trumpa nudi nove mogućnosti za Ukrajinu, Putinove kritičare u Kongresu i zastrašene američke saveznike. Donijet će i rizik: takmičenje dvojice alfa mužjaka, koji kontroliraju dva najveća svjetska nuklearna arsenala.

Prijetnje carinama

Trump uvijek u rukavu kao adut čuva zapaljivu retoriku i prijetnju carinama. Sada se suočava s nemilosrdnim protivnikom koji se bezobzirno kocka ljudskim životima, o čemu svjedoče intenzivirani napadi dronovima na Kijev, čime šalje jasnu poruku Bijeloj kući.

Trumpov “instinkt trgovca” je takav da se svako može zapitati koliko će dugo trajati njegovo neprijateljstvo prema bivšem prijatelju u Kremlju. Iako govori da će vojno pomagati Ukrajini, teško je zamisliti da će njegova transformacija značiti desetke milijardi dolara vojne i finansijske pomoći koju je Kongres slao Kijevu tokom Bidenove administracije.

Zanimljivo je da je američki predsjednik u četvrtak za NBC News izjavio da je preko NATO-a osigurao dogovor o slanju novih proturaketnih sistema Kijevu.

"Mi šaljemo oružje, NATO plaća"

“Šaljemo oružje NATO-u, a NATO plaća za to oružje, 100 posto. Poslat ćemo Patriote NATO-u, a NATO će to distribuirati“, rekao je potvrdivši da će Patrioti posrednim putem stići do Ukrajine. Tačni parametri sporazuma zasad nisu pojašnjeni.

CNN piše kako se čini da je Trumpova frustracija dosegnula vrhunac. Prešao je s okrivljavanja Ukrajine za rat na optuživanje Rusije da nepotrebno produljuje agoniju.

Pitanje je kako ovo mijenja američku politiku prema ratu i Rusiji, kao i Trumpove vlastite pokušaje da nametne američko vodstvo i domaću politiku oko Ukrajine.

Putin ignorirao sve Trumpove molbe

Trumpova izjava da mu je dosta Putinovih “gluposti” bila je zapanjujući obrat, iako je tipičan primjer njegova ponekad vulgarnog stila vladanja. Niko nije uložio veći trud od Trumpa da nagovori Putina da završi rat u Ukrajini, koji je započeo ilegalnom invazijom 2022. godine. Godinama je hvalio pamet i snagu ruskog vođe.

Čak i kada se Trump okrenuo protiv ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog nakon povratka na dužnost, a tu ne smijemo zaboraviti na incident u Ovalnom uredu u februaru, Putin je kategorički odbacio sve velikodušne uvjete američkog čelnika za prekid vatre i konačni mirovni sporazum.

Važno je uzeti u obzir Putinove motive. Ruski čelnik mogao je imati mirovni sporazum koji podržava SAD, zadržati teritorijalne dobitke, pri čemu bi Ukrajina imala zacementirani status zemlje koja nikada neće ući u NATO.

"Korijenski uzroci" rata

Ipak, nametanje zapadne logike Putinovim izračunima oduvijek je bila greška. Putin je prije invazije jasno dao do znanja da za njega sukob predstavlja ispravljanje historijske nepravde, kako zbog ruskih stoljetnih zahtjeva prema Ukrajini tako i zbog traženja koja datiraju još od pada Berlinskog zida, koje je Putin promatrao s dužnosti potpukovnika KGB-a u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj.

“Korijenski uzroci” rata, o kojima Putin govori, šifra su za niz ruskih zahtjeva koje uključuju postojanje demokratske vlade u Kijevu. Može se odnositi i na tvrdnje Moskve da joj prijeti širenje NATO-a nakon Hladnog rata.

Iz sadašnje perspektive, moguće je da Putin nikada nije namjeravao okončati rat, a izračuni Trumpa i njegovih pomoćnika da bi ga se moglo nagovoriti na “sporazum” bili su pogrešni. S obzirom na stotine hiljade ruskih gubitaka u ljudstvu, nije isključeno da bi mogao biti uzdrman Putinov politički opstanak, piše CNN.

Hoće li Trump prisiliti Putina na pregovore?

Brojni američki i europski promatrači godinama su pokušavali uvjeriti Trumpa kakav je Putin zaista. Trumpova frustracija Putinom ovaj put čini se iskrenom. No, nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci kritizirao je ruskog vođu, a zatim ublažio stav.

Postavlja se pitanje hoće li Trump možda pokušati prisiliti Putina na mirovne pregovore, ako je sada konačno zaključio da ga ne može nikako nagovoriti. “Mislim da Trump sada shvaća. Mora izvršiti veći pritisak na Rusiju ako želi postići dogovor s Ukrajinom“, rekao je za CNN Charles Kupchan, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose.

Takav pritisak mogao bi uključivati ​​veće pošiljke američkog oružja i municije Ukrajini, budući da europske države, koje su strahovale da bi se Trump mogao povući iz Kijeva, također obećavaju veću pomoć. Razlika bi mogla biti ogromna i zbuniti Putina, koji je potpuno uvjeren da može nadmudriti Zapad i na kraju pobijediti u ratu.

Nepredvidljivi Trump

Bijela kuća bi također mogla u potpunosti prihvatiti zakon kojim se nameću nove stroge sankcije Rusiji. Trump je posljednjih dana govorio o strašnim ljudskim žrtvama u Ukrajini i hrabrosti njihovih oružanih snaga. No, njegova spremnost da dugoročno stane uz vladu Zelenskog mogla bi ovisiti o tome je li samo ljut na Putina jer je usporio njegove težnje da bude prihvaćen kao mirotvorac i osvoji Nobelovu nagradu ili pak zauzima strateški stav o samom ratu.

Ponekad se čini da Trump rat u Ukrajini smatra nepotrebnom preprekom boljim odnosima između SAD-a i Rusije. Zvučao je vrlo slično bivšim predsjednicima Georgeu W. Bushu, Baracku Obami i daleko skeptičnijem Joeu Bidenu na početku njihovih predsjedničkih mandata. “Mislim da bih mogao imati vrlo dobar odnos s Rusijom i s predsjednikom Putinom, i ako bih to učinio, to bi bilo sjajno”, rekao je u apilu.

Neki analitičari nagađaju da bi, ako potonu Trumpove nade vezano za mirovni sporazum za Ukrajinu, mogao jednostavno pokušati izgraditi odnose s Rusijom u drugim sektorima, posebno u ekonomiji. To bi Putinu omogućilo da nastavi sukob bez uplitanja SAD-a. Moguće je da su se ovakve misli motale Trumpu u glavi uoči nedavnog summita G7 kada se pojavio u Kanadi uz jadikovke što Putin nije pozvan.

Koji će biti sljedeći Putinov potez?

Sljedeći potezi Rusije mogli bi utjecati i na Trumpovu strategiju. Nakon sastanka američkog državnog sekretara Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Maleziji u četvrtak bilo je nekih naznake da američke nade za angažiranje Rusije u ratu nisu mrtve. Rubio je rekao da je iznio Trumpovo “razočaranje i frustraciju”, ali i da je Rusija osmislila “novi i drugačiji pristup”.

Misli li Putin da je otišao predaleko i da treba vratiti Trumpa na svoju stranu, možda tako što će američkom predsjedniku omogućiti simboličnu “pobjedu”? U CNN-ovoj analizi se spominje i opcija da je riječ o klasičnom ruskom zamagljivanju kako bi se produžio beznadni proces pregovora dok na ratištu traju borbe za svaki pedalj teritorija.

Valja obratiti pozornost hoće li Trumpov oštar odgovor Putinu promijeniti njegov pristup diplomaciji općenito. Američki čelnik se dugo hvalio da će njegov “sjajan odnos” s ruskim vođom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom donijeti SAD-u uspjeh kakav nijedan drugi predsjednik ne bi mogao postići. Predsjednikov šarm u slučaju Sjeverne Koreje u prvom mandatu nije donio gotovo ništa konkretno.

Najmoćniji vođa u svijetu

Geopolitička pozadina ukrajinskog pitanja također se promijenila posljednjih sedmica. U nedavnim američkim napadima na Iran možda ipak nisu “uništene” nuklearne lokacije Islamske Republike, kako Trump tvrdi. Predstavljali su demonstraciju američke vojne moći i uspjeh za vrhovnog zapovjednika.

Unatoč povremenom ignoriranju demokracije, Ustava i vladavine prava u Sjedinjenim Državama, Trump se očito etablirao kao najmoćniji svjetski vođa, čiji svakodnevni potezi šalju udarne valove diljem svijeta.

Može li ovo promijeniti dinamiku između njega i Putina? Što bi se dogodilo u slučaju eskalacije napetog odnosa između Bijele kuće i Kremlja?

Obračun Putina i Trumpa?

Zasad nema dokaza koji bi sugerirali da Trump želi ući u obračun s Putinom. Dijelovi njegove baze u MAGA-i ističu ideološku sinergiju s Putinom: njegovu kritiku wake ideologije i pad zapadnih kulturnih vrijednosti. Druga frakcija Republikanske stranke želi se okrenuti od Europe kako bi preusmjerila američke vojne resurse rastućem obračunu s Kinom.

Ništa u Putinovom ponašanju ne sugerira da želi obračun s Trumpom ili Sjedinjenim Državama. No, ruski je čelnik često zveckao nuklearnim oružjem tokom sukoba u Ukrajini, očito kako bi uplašio zapad. Trump je više puta istaknuo kako se užasava kataklizmičnih posljedica bilo kakvog nuklearnog sukoba, što znači da bi Putin tu kartu mogao odigrati ako bi napetosti stvarno eskalirale.

Nije isključeno da se Trump vrati strateškoj pretpostavci koja odavno prati američku politiku prema Ukrajini: “Činjenica je da će Ukrajina, koja nije članica NATO-a, biti ranjiva zbog vojne dominacije Rusije bez obzira na to što mi učinimo”. Ovo nije bila samo još jedna skeptična Trumpova izjava o Ukrajini. Takav stav iznio je Barack Obama u intervjuu za Atlantic 2016. godine,, prenosi Telegram.hr.