Znamo – viršla je brza, jeftina i djeca je obožavaju. Niko ne očekuje da odjednom prestanemo da jedemo ono što volimo. Ali nova naučna saznanja nas upozoravaju da se makar na tren zamislimo: koliko je zaista potrebno da naš organizam počne da pati?

Nova studija objavljena u prestižnom časopisu Nature Medicine donosi zabrinjavajuće zaključke: čak i male količine prerađenog mesa mogu povećati rizik od ozbiljnih bolesti kao što su rak, dijabetes tipa 2 i srčana oboljenja. U istu rizičnu kategoriju spadaju i gazirani sokovi sa dodatim šećerom, kao i industrijski trans masti koje se često nalaze u grickalicama i pekarskim proizvodima.

Nakon analize više od 60 prethodnih istraživanja, stručnjaci su utvrdili da redovno konzumiranje i malih količina ovih namirnica značajno povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti. Na primjer, osobe koje su svakog dana jele samo jednu viršlu imale su:

• 11 odsto veći rizik za dijabetes tipa 2
• 7 odsto veći rizik za rak debelog crijeva

Slično tome, ispijanje jedne limenke gaziranog soka dnevno bilo je povezano sa:

• 8 odsto većim rizikom za dijabetes tipa 2
• 2 odsto većim rizikom za ishemijsku bolest srca

Ovi rezultati dodatno potvrđuju ranije nalaze da prekomjeran unos crvenog mesa i šećera može doprinijeti pojavi raka, naročito kod mlađih osoba.

Glavni autor studije, dr Demewoz Haile iz Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju u Sijetlu, istakao je da čak i umjeren unos pomenutih namirnica nije bez rizika.

"Navike kao što su svakodnevno konzumiranje prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masti povezane su sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, ishemijske bolesti srca i raka debelog crijeva. Prerađeno meso obuhvata proizvode poput slanine, kobasica i šunke, koje se obično konzerviraju soljenjem, dimljenjem ili sušenjem. U našoj analizi, dnevni unos od oko 57 grama (otprilike veličina jedne viršle) bio je dovoljan da poveća rizik od ovih bolesti", kaže dr Haile.

Kada su u pitanju gazirani napici, dnevni unos od 12 unci (oko 390 ml) bio je povezan sa najmanje osam odsto većim rizikom za dijabetes tipa 2 i dva odsto za srčane bolesti.

Industrijski proizvedene trans masti, koje se nalaze u mnogim pekarskim proizvodima, grickalicama i brzoj hrani, takođe su imale negativan uticaj na zdravlje. Čak i male količine bile su povezane sa najmanje tri odsto povećanim rizikom od ishemijske bolesti srca.

"U fokusu su bile trans masti prisutne u proizvodima kao što su krofne, keksi, peciva, pržena hrana i čips", objasnio je dr Haile.

Zaključak stručnjaka je jasan: što manje prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i industrijskih trans masti – to bolje za zdravlje. Iako ponekad ne možemo u potpunosti izbjeći ove namirnice, svaka odluka da ih zamijenimo zdravijom alternativom dugoročno znači – manji rizik i bolje zdravlje.