U sklopu obilježavanja 32. godišnjice stradanja Bošnjaka iz bugojanske mjesne zajednice Vrbanja, organizovan je memorijalni pohod "Put spasa Vrbanja 1993", kojim se oživljava sjećanje na julske dane kada su mještani bježali pred napadima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

Učesnici pohoda simbolično su prešli rutu kojom je prije 32 godine, u julu 1993., veliki broj civila iz Vrbanje uspio pobjeći u sigurnost, izbjegavši sudbinu svojih komšija koji su tada ubijeni. Ova staza postala je sinonim za otpor, preživljavanje i nadu u najmračnijem trenutku.

Pohod je dio šireg programa kojim se Bugojno ovih dana prisjeća žrtava - njih 45 bošnjačkih civila koji su ubijeni u napadima HVO-a. Među stradalima su bile žene i muškarci, starosti od 19 do 82 godine. Zločini su počinjeni ne samo u Vrbanji, već i u naseljima Vrpeč, Crniče, Donjići i Čaušlije.

Obilježavanje godišnjice ima za cilj očuvanje kolektivnog pamćenja i dostojanstveno odavanje počasti žrtvama čiji su životi prekinuti bez milosti. Porodice i lokalna zajednica i dalje tragaju za istinom i pravdom, a događaji poput ovog služe kao jasan podsjetnik da zločini ne smiju biti prešućeni niti zaboravljeni.

Put koji je nekada bio jedini izlaz iz opasnosti, danas je staza sjećanja - na hrabrost, bol, i potrebu da se svaki ljudski život poštuje i pamti.

Najmlađa žrtva zločina imala je 19 godina, a najstarija 80. Porodice žrtva već godinama traže procesuiranje odgovornih, ali Tužilaštvo BiH njihove zahtjeve potpuno ignoriše za razliku od stradanja hrvatskih civila i zarobljenih vojnika Bugojna gdje je osuđeno više pripadnika Armije RBiH, a pokrenuti su i novi procesi najvišim vojnim i civilnim zvaničnicima Armije RBiH tokom rata na području bugojanske opštine. 

Do sada je procesuiran samo Slavko Šakić, nekadašnji pripadnik jedinice “Garavi” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Bugojna. Šakić je 2008., nakon priznanja krivice, osuđen na osam i po godina zatvora zbog učešća u ubistvu, zarobljavanju i mučenju zarobljenih.

Na haškoj "A listi", koja je davne 2004. godine dostavljena Tužilaštvu BiH, nalaze se imena sedmorice potencijalnih počinitelja ratnih zločina nad Bošnjacima u Bugojnu, ali optužnica ni nakon 20 godina još uvijek nema.

Napad na prigradska bugojanska naselja od strane HVO-a u julu 1993. godine bio je početak operacije zauzimanja Bugojna od strane hrvatskih snaga. Učešće su uzele i snage regularne Hrvatske vojske. Otporom Armije RBiH ova operacija je spriječena a ubrzo su snage HVO-a i HV-a potpuno poražene na području bugojanske opštine što je imalo ogroman vojnički značaj za cijelu državu budući da je političkom vrhu Republike BiH omogučilo odbijanje nepovoljnih mirovnih prijedloga koji su tada nuđeni