Luka Roterdam, najveća luka u Evropi, planira preusmjeravanje tereta, dolazak ratnih brodova i masovno skladištenje vojne opreme, dok će terminali koji inače opslužuju komercijalne brodove uskoro postati logistički centri NATO.

Ovim se, kako se navodi, sve se ozbiljnije priprema za mogući vojni sukob s Rusijom.

Izvršni direktor Lučke uprave Roterdama, Boudewijn Siemons, izjavio je za Financial Times da se koordinacija već odvija sa susjednom lukom Antverpenom u Belgiji, u slučaju da u luku pristignu britanska, američka i kanadska vojna vozila i zalihe.

„Nije svaki terminal pogodan za rukovanje vojnim teretom. Ako bi morale da se pošalju velike količine vojne opreme, oslonili bismo se na Antverpen ili druge luke da preuzmu dio kapaciteta. Sve manje se posmatramo kao konkurenti. Naravno, takmičimo se gdje moramo, ali sarađujemo gdje god možemo“, rekao je Siemons.

Pripreme za oružani sukob širom Evrope

Roterdamska luka godišnje obradi oko 436 miliona tona tereta, dok Antverpen, kao druga po veličini luka u EU, godišnje primi oko 240 miliona tona. Sa ukupno 28.000 brodova iz mora i 91.000 riječnih brodova iz Njemačke i unutrašnjosti Evrope, Roterdam je ključno čvorište za trgovinu – ali sve više i za vojnu logistiku.

Ove mjere dio su šireg evropskog plana za pripreme u slučaju rata. EU je već najavila da radi na programu naoružavanja vrijednom do 800 milijardi evra, kako bi kontinent postao samostalniji u pogledu bezbjednosti, i kako bi odgovorio na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i odvratio moguću rusku agresiju.

Holandija je zajedno s NATO saveznicima obećala da će povećati izdvajanja za odbranu na čak 5% BDP-a. U maju je Ministarstvo odbrane Holandije objavilo da će luka Roterdam, na zahtjev NATO-a, morati da oslobodi dodatne prostore za prihvat vojnih brodova i opreme.

Terminali postaju vojne zone

Prema riječima Siemonsa, "jedan ili više brodova biće usidreno uz obalu u trajanju od nekoliko sedmica, četiri do pet puta godišnje", a sama lokacija može se mijenjati u zavisnosti od potreba. Kontejnerski terminal u luci trenutno je jedino mjesto gdje se municija može bezbjedno premještati s broda na brod.

U planu je da se nekoliko puta godišnje održavaju i vojne vježbe. Iako je luka već imala iskustva s transportom vojne opreme, čak ni u vrijeme Hladnog rata nije postojalo posebno vojno pristanište. Za razliku od Roterdama, Antverpen je naviknut da prima redovne pošiljke za američke trupe stacionirane širom Evrope.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, upozorio je u junu da bi Rusija mogla da napadne neku članicu Saveza do 2030. godine. Nakon uvođenja sankcija Rusiji, luka Roterdam izgubila je oko 8% ukupne trgovine, što Siemons naziva "još jednom važnom lekcijom".

Evropa se sprema za najgore

Siemons upozorava da bi Evropa trebalo da razvija rezerve ključnih sirovina i resursa, kao što već ima za naftu.

"Trebalo bi isto da učinimo sa bakrom, litijumom, grafitom i nekim drugim ključnim sirovinama. Imamo to za naftu, ali još ne za gas. Naravno, imamo neka gasna polja u Evropi koja to mogu djelimično pokriti, ali treba šire razmišljati o strateškoj otpornosti. Koliko je društvo otporno? To postaje sve važnije kako svijet postaje sve nestabilniji“, rekao je on.

Područja oko luka, zbog razvijenih logističkih i distributivnih mreža, idealna su za skladištenje strateških zaliha. Dio holandske rezerve nafte već se nalazi u Roterdamu. Evropska unija će u narednim danima predstaviti novu “strategiju zaliha” koja će obuhvatiti hranu, vodu, lijekove, energente, sirovine i skloništa – što jasno ukazuje na duboke pripreme za scenario koji donedavno niko nije ozbiljno razmatrao, prenosi Nova.