Američki predsjednik Donald Trump naredio je gotovo jednak broj zračnih napada u prvih pet mjeseci svog drugog mandata koliko ih je bivši predsjednik Joe Biden proveo tokom cijelog predsjedničkog mandata,  piše Telegraph.

Napadi koje je SAD izveo na Hutiste u Jemenu i džihadističke grupe u Somaliji bili su žešći nego za vrijeme Bidena, a Trump je također naredio napade na Irak, Siriju i, najnovije, na Iran. Iako je u kampanji obećavao da će prekinuti američko sudjelovanje u ratnim sukobima, Trump je značajno intenzivirao zračne vojne operacije, pokazuju podaci organizacije Acled (Armed Conflict Location and Event Data), koja prati sukobe diljem svijeta.

Od inauguracije do danas, Trump je nadgledao ukupno 529 zračnih napada, naspram 555 tokom cijelog četverogodišnjeg mandata prethodne administracije. Sirija, Irak, Jemen i Somalija već su bili mete američkih napada u ranijem razdoblju, ali Trump je otvorio novu frontu napadima na iranski nuklearni program. “Američka vojska djeluje brže, snažnije udara i nema toliko ograničenja”, izjavila je profesorica Clionadh Raleigh, glavna direktorica organizacije Acled, ističući razmjere intenziviranja američkih napada.

Nevolje u MAGA raju

Trump tvrdi da njegov snažan pristup osigurava “peace through strength”, izraz koji se često pripisuje Ronaldu Reaganu. “Uspjeh ćemo mjeriti ne samo pobjedama koje ostvarimo, već i ratovima koje završimo, a možda još važnije, ratovima u koje nikada ne uđemo. To se zove mir kroz snagu”, rekao je Trump na svečanosti povodom inauguracije.

Nije naredio napade na Libiju i Afganistan, a zračni udari često se doživljavaju kao “klinička” alternativa slanju američkih vojnika na teren, što je prakticirao Barack Obama. No novi podaci objavljeni su u jeku sve većih napetosti unutar MAGA pokreta, gdje raste zabrinutost zbog uključivanja SAD-a u strane vojne intervencije.

Trumpovi vjerni sljedbenici, među kojima i Tucker Carlson, prošlog su mjeseca tvrdili da napadi na Iran proturječe Trumpovim izolacionističkim obećanjima u sklopu politike “America First”. Marjorie Taylor Greene, istaknuta republikanka i protivnica intervencionizma, izjavila je da među Trumpovim pristašama postoji “velik raskol” po tom pitanju i da joj je “dosta” stranih avantura.

Republikanci podržavaju napade

“Izabrana sam na temelju istih predizbornih obećanja na kojima je izabran i predsjednik Trump. Obećali smo da više neće biti stranih ratova ni smjena režima”, rekla je prošlog mjeseca. Ipak, ankete u vrijeme napada pokazale su da Trumpova baza snažno podržava njegove postupke – 84 posto Trumpovih pristalica, tzv. MAGA republikanaca, odobravalo je napade, a čak 70 posto ih je snažno podržalo, prenosi Telegram.hr. 

Usporedbe radi, 72 posto “tradicionalnih” republikanaca podržava napade, dok ih 49 posto snažno podržava. Profesorica Raleigh smatra da novi podaci pokazuju kako se SAD pod Trumpom ne povlači s globalne pozornice. “Trumpova sklonost aktivnom djelovanju otvara pitanje – proturječi li to njegovu obećanju da će završiti američke ratove – ili su ovi zračni udari način na koji to planira ostvariti?”, pita se.

Navodi kako nedavni zračni udari na iranska nuklearna postrojenja prikazani su kao velika prekretnica u američkoj vanjskoj politici. No ako sagledate širu sliku, tvrdi Raleigh, oni se zapravo uklapaju u širi obrazac. “U samo pet mjeseci, Trump je nadgledao gotovo isto toliko zračnih udara koliko ih je zabilježeno tijekom cijelog prethodnog mandata”, rekla je.

Kraj ‘beskonačnih ratova’

Većina Trumpovih udara usmjerena je na Jemen, gdje je u martu drastično pojačao američke akcije protiv Hutista koji ugrožavaju pomorski promet u Crvenom moru. Unatoč tome što su od januara napadnuti čak 470 puta, prema podacima organizacije Acled, pobunjenici i dalje pokazuju izdržljivost te su prošle sedmice potopili dva broda. Trump je također intenzivirao udare u Somaliji, gdje američke snage napadaju lokalni ogranak Islamske države i Al Shabaab.

U martu je Bijela kuća objavila da je u Somaliji ubijen planer napada iz redova Islamske države. “Naše Oružane snage ciljale su ga godinama, ali Biden i njegovi poslušnici nisu djelovali dovoljno brzo. Ja jesam! Poruka Islamskoj državi i svima koji bi napali Amerikance glasi: naći ćemo vas i ubiti”, Trump je tada ushićeno izjavio.

“Iako je Trump više puta obećavao da će okončati američke ‘beskonačne ratove’, nije baš razjasnio kako to namjerava postići. Ovi prvi mjeseci sugeriraju da mu je plan upotrijebiti silovitu vojnu moć kako bi sukobe okončao prije nego što počnu – ili prije nego što se oduže”, rekla je Raleigh.

Zabrinutost saveznika SAD-a

Bijela kuća inzistira na tome da Trump provodi spomenutu politiku “mira kroz snagu”. “Predsjednik Donald J. Trump uvijek će na prvo mjesto staviti američki narod – a obnovom smrtonosne misije američke vojske i vanjskom politikom utemeljenom na miru kroz snagu, predsjednik Trump ispunjava svoje obećanje da će vratiti sigurnost i stabilnost diljem svijeta”, stoji na internetskoj stranici Bijele kuće.

No takva strategija ima svoju cijenu, rekla je profesorica Raleigh. “Za civile to znači novu, iznenadnu prijetnju. Za američke saveznike to izaziva zabrinutost zbog koordinacije i nepredvidivosti. Za zakonodavce to produbljuje strahove u vezi s predsjedničkim ovlastima i odgovornošću”, rekla je.

Zato se postavljaju pitanja – pokušava li Trump okončati ratove brzim i odlučnim eskalacijama, ili se radi o povratku vanjskoj politici visokog rizika i niske odgovornosti? Koristi li se zračna moć kako bi se izbjeglo dublje upletanje u sukobe, ili tek da bi se njima upravljalo s visine? Trumpovi napadi dosad su bili usmjereni uglavnom na Bliski istok i Rog Afrike, a kulminirali su vanrednim napadom na Iran.

Kontradiktorne informacije o Iranu

Napadi na iranski nuklearni program označili su veliku promjenu u američkoj politici prema Bliskom istoku. Nakon nekoliko dana izraelskih napada na Iran, Trump je naredio zračne udare na tri nuklearna postrojenja. Ključna meta bila je tajnovita iranska “nuklearna planina”, postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow, ukopano duboko ispod zemlje, gdje više od 2000 centrifuga obogaćuje uranij na 60 posto.

Američki bombarderi B-2 izveli su napad “bunker buster” bombama, posebno razvijenima za uništavanje duboko ukopanih i snažno utvrđenih ciljeva. Obavještajne službe SAD-a još procjenjuju razmjere štete koju su izazvale ove bombe. Donald Trump izjavio je da je iranski nuklearni program “uništen u jednom od najuspješnijih vojnih napada u povijesti”, no prema preliminarnim procjenama Pentagona, šteta ipak nije bila tolikih razmjera.

Dana 13. marta Središnje zapovjedništvo SAD-a (Centcom) objavilo je da je u zračnom napadu u pokrajini Al Anbar ubijen jedan od čelnika Islamske države. Abdallah Makki Muslih al-Rifai, poznat i pod imenom Abu Khadijah, navodno je bio drugi čovjek organizacije. Kao šef globalnih operacija i šef njezina najvišeg tijela za donošenje odluka, bio je odgovoran za logistiku, planiranje i velik dio financija skupine.

Promjena režima u Siriji

“Abu Khadijah bio je jedan od najvažnijih članova Islamske države na globalnoj razini. Nastavit ćemo ubijati teroriste i razbijati njihove mreže koje prijete našoj domovini te američkom, savezničkom i partnerskom osoblju u regiji i šire”, izjavio je general Michael Kurilla, zapovjednik Centcoma. Ubijen je zajedno s jednim saradnikom, a američka vojska navodi da su obojica u trenutku smrti nosila prsluke s eksplozivom. Njegova smrt potvrđena je DNK analizom.

Dana 10. juna američka vojska saopćila je da je u zračnom napadu na sjeverozapadu Sirije ubijen Rakhim Boev, jedan zapovjednik Islamske države. Vjeruje se da je sudjelovao u planiranju napada na SAD i njegove saveznike izvan Sirije. Trumpovi napadi u Siriji podudaraju se sa smanjenjem američke vojne prisutnosti u toj zemlji – broj vojnika smanjen je s više od 2.000 na oko 500. Povlačenje je uslijedilo nakon što je Trumpova administracija priznala Ahmeda al-Sharaa za predsjednika Sirije, poznatijeg pod imenom Abu Mohammad al-Džolani.

Dana 1. februara američka vojska priopćila je da je izvela “više” zračnih napada na položaje Islamske države u Somaliji. Napadi na sistem pećina u području Cal Miskaad u planinama Golis rezultirali su smrću najmanje 14 militanata, među kojima i jednog Omanca, Ahmeda Maelenininea. Američki zapovjednici kažu da je bio regruter, sponzor i odgovoran za slanje džihadista u Sjedinjene Države i diljem Europe”.

Napadi u Somaliji i Jemenu

Abdifitah Mohamed Abdinur, ministar somalske savezne države Puntland, rekao je u vrijeme napada da su tamošnje vlasti i njihovi saveznici pratili njegove aktivnosti u toj regiji. “Rođen je u Omanu, imao je 40-ak godina i tražen zbog međunarodnih zločina. Njegovi pokreti i djelovanje pratili su se najmanje dvije godine, dok se skrivao u planinskim predjelima Puntlanda. Bio je trn u oku Somalcima i cijelom čovječanstvu – i na kraju je doživio što je zaslužio”, rekao je.

Napadi na Jemen čine većinu američkih operacija pod Trumpovim nadzorom. Iako američka vojska nije objavila mnogo konkretnih podataka o pojedinim napadima, organizacija Acled zabilježila je 470 zračnih udara unutar Jemena od januara Početkom aprila Trump je objavio videosnimku za koju tvrdi da prikazuje okupljanje Hutista neposredno prije udara. Snimka u trajanju od 25 sekundi prikazuje grupu ljudi kako se okuplja, prije nego što eksplozija ostavi samo dva kamiona i dubok krater.

“Ovi Hutisti su se okupili kako bi dobili upute za napad. Ups, taj se napad neće dogoditi. Više nikad neće potapati naše brodove”, objavio je Trump. Glasnogovornik Hutista Yahya Saree opovrgnuo je da se radilo o okupljanju pobunjenika. “Zar se SAD ponosi takvim činom? To je bilo plemensko okupljanje koje nije imalo nikakve veze s vašim brodovima”, rekao je.