Nepunu sedmicu nakon obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici iz Moskve je stiglo osporavanje istine dokazane na Međunarodnom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu (ICTY). Rusko osporavanje istine o genocidu u Srebrenicu kontinuirano je i dešava se svake godine.

Učinila je to, ponovo, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova, i to na zvaničnom brifingu za novinare održanom 17. jula. Genocid u Srebrenici nazvala je "tragičnim događajima", a agresiju na BiH "oružani sukobi 1992-1995". Izjavu Marija Zaharove revnosno je u cijelosti prenijela i Ruska ambasada u BiH.

Međutim, ovog puta u njenoj izjavi bilježi se krupna nedosljednost i to u odnosu na prošlu godinu.

Zaharova je, naime, na spomenutom brifingu održanom 17. jula, dakle prije dva dana, između ostalog, izjavila sljedeće:

"Smatramo da je linija nekih političkih i klerikalnih krugova, uz podršku 'kolektivnog Zapada', da učvrste tendenciozno, jednostrano i vrlo opasno tumačenje događaja iz 1995. godine kontraproduktivna i štetna za proces pomirenja. Smatramo da su pokušaji demonizacije srpskog naroda apsolutno neprihvatljivi."

Dok Zaharova, izgovarajući stav zvaničnog Kremlja u 2025. godini podvlači da je na sceni “demonizacija srpskog naroda”, lani je, komentirajući Nacrt rezolucije o Srebrenici, koja je u međuvremenu usvojena u Generalnoj skupštini UN-a, kazala kako u dokumentu nema direktne optužbe na račun srpskog naroda.

Inače, ruski veto u Generalnoj skupštini UN-a na dokumente o istini o genocidu u Srebrenici je redovan. Iza njega se, između ostalog, krije udaljavanje BiH ali i zapadnog Balkana od EU i NATO-a.

S druge strane, iako Rusija poriče sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici, te iako traži da se događaji u Srebrenici ponovo rasvijetle, zvanični Kremlj Srebrenicu koristi tamo gdje mu odgovara.

Tačnije, čini to predsjednik Rusije. Tako je Vladimir Putin 2017. godine govoreći o tadašnjim događajima u ukrajinskoj regiji Donbas kazao da se tamo desio genocid.

“Ukrajinska strana uvijek postavlja pitanje – Dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom, Ja zamišljam šta bi se dogodilo nakon toga. To bi bila Srebrenica”, rekao je Putin. Iako nije direktno spominjao sintagmu "genocid u Srebrenici", ova njegova izjava je indikativna u kontekstu shvaćanja onoga što se u julu događalo u Srebrenici.

Međutim, Zaharova, osam godina kasnije na spomenutom brifingu održanom 17. jula smatra alarmantnim "uspostavljanje 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici".