"Kad bi se danas Daytonski sporazum našao ispred mene u obliku kao od prije trideset godina, ja bih ga opet odbio, kao i onda", izjavio je Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva Republike BiH i član pregovaračkog tima u Daytonu prije točno trideset godina.

Daytonski sporazum, kojim je okončan ratu u Bosni i Hercegovini, potpisan je prije točno 30 godina, 21. studenoga 1995., i to nakon trotjedne mirovne konferencije u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio.

Potpisali su ga predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević, a do tog finalnog čina odveli su pregovori kojih je član bio i Ivo Komšić, ratni član Predsjedništva Republike BiH.

On 1995. godine nije bio za potpisivanje ovog dokumenta u obliku kakav je potpisan, a i danas je nepromijenjenog stava.

- Kad bi se danas Daytonski sporazum našao ispred mene u obliku kao od prije trideset godina, ja bih ga opet odbio, kao i onda. I to iz vrlo jednostavnog razloga. Jer su u Daytonskom sporazumu uključene blokade naše države koje su manje ili više vidljive – izjavio je Komšić za Fenu.

Naglasio je da Daytonski sporazum Bosnu i Hercegovinu učinio nefunkcionalnom, nedemokratičnom i neracionalnom.

- Država je nefunkcionalna jer ima dva entiteta koji imaju veliku autonomiju u odlučivanju, bilo da je riječ o zakonodavstvu, ekonomiji, političkim odlukama ili sigurnosti. Ta nefunkcionalnost proizlazi iz entitetske podjele, jer entiteti zloupotrebljavaju svoju autonomiju tako što blokiraju državne institucije. Entiteti žele biti države – ocijenio je Komšić, dodajući da je 'Dayton' proizveo i nedemokratično stanje, što je, ističe, potvrdio Ustavni sud BiH i Sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Nedemokratični aspekt proistekao iz Daytonskog sporazuma Komšić je pojasnio time da "građani nisu ravnopravni samo zato što žive u dva odvojena entiteta koji predstavljaju izborne jedinice“.

- Građani iz Federacije BiH i Republike Srpske imaju aktivno pravo glasa, mogu birati, a ne mogu biti izabrani. To je ta nedemokratična strana – rekao je.

A današnje neracionalno stanje Bosne i Hercegovine, podcrtava Komšić, rezultat je činjenice da entiteti imaju odvojene proračune kojima se autonomno upravlja.

- Imamo puno institucija koje su suvišne i skupe, a jako je važno i to da entitetska autonomija dovodi direktno do korupcije i kriminala, jer ne postoje institucije države koje to mogu kontrolirati. Veliki kriminal je zapravo rezultat ekonomske autonomije entiteta – naglasio je član pregovaračkog tima iz Daytona 1995.  

Pa ipak, usprkos jasno iskazanom stavu prema originalnom dokumentu i njegovom naslijeđu, danas, trideset godina od potpisivanja, Komšić je dijelom i optimističan za budućnost.

- 'Dayton 2' nije moguć i suvišan je, ali ako se nešto može uraditi s njim, to je da se sporazum nekako usmjeri ka Europskoj uniji, provede BiH iz 'dejtonske' u 'briselsku'. To je jedina nada. Stvari će tako ići. Sigurno neće biti nikakvog 'Daytona 2' – poručio je Komšić koji je za kraj zaključio da i "neracionalan i nefunkcionalan kakav jeste, Daytonski sporazum nije proveden do kraja“.

- Tvorac 'Daytona' Richard Holbrooke je to priznao, znao je da to neće lako ići i zato je predvidio OHR i visokog predstavnika koji će usmjeravati politiku ka dosljednom provođenju 'Daytona'. A to bi značilo da imamo državu, da entiteti nisu države i da ne mnogu blokirati državu. A mi danas imamo situaciju da se tim blokadama direktno krši Daytonski sporazum i da se zaustavlja europski put BiH. I onda mora reagirati visoki predstavnik. Da to nije radio, danas ne bismo imali ni ovu razinu razvoja države - zaključio je Ivo Komšić u razgovoru za Fenu.