Glavni lik naše današnje priče je ratni zločinac Darko Mrđa. Naime, godine 2013. Haški sud je na prijevremenu slobodu pustio ratne zločince Darku Mrđu i Dragana Nikolića.

Na slobodu je iz španjolskog zatvora nakon odsluženja dvije trećine od 17 godina kazne pušten Darko Mrđa, bivši zapovjednik specijalne policije bosanskih Srba iz Prijedora, osuđen 2004. godine zbog sudjelovanja u ubistvu više od 200 nenaoružanih bošnjačkih i drugih nesrpskih civilia na planini Vlašić u oktobru 1992. godine.

Na prvom pojavljivanju pred sudom 2002. godine poricao je optužnicu, no 24. jula 2003. priznao je krivicu za ubistva kao kršenja ratnog prava i običaja i za nehumano postupanje (pokušaj ubistva kao zločin protiv čovječnosti).

U priznanju je pokušao objasniti razloge ratnih zločina u Prijedoru strahom zbog propagande o genocidu nad Srbima u 2. svjetskom ratu, a ubijanje zarobljenika za koje je osuđen – strahom da i njega ne ubiju.

Rođen je u Zagrebu 1967. godine, a odrastao u mjestu Tuković u općini Prijedor gdje je radio kao rudar u rudniku Omarska. Kao zapovjednik interventnog voda sudjelovao je 21. oktobra 1992.u praćenju konvoja autobusa i kamiona s više stotina bošnjačkih i drugih nesrpskih civila koji se kretao iz Prijedora prema Travniku.

Kod mjesta Ilomska Rijeka srpski policajci su su iz konvoja izdvojili vojno sposobne muškarce i smjestili ih u dva autobusa. Odvezeni su do mjesta Korićanske stijene na planini Vlašić gdje su strijeljani. Pokolj je tada preživjelo 12 zarobljenika, a u dodatku optužnice navedena su imena ukupno 228 žrtava.

U obrazloženju presude sudac Alphonse Orie je naveo da Mrđa nije bio arhitekt tog masovnog pokolja, već da je djelovao po komandi.

Zaključeno je da kazna mora odraziti svu okrutnost i nehumanost utjelovljenu u Mrđinom direktnom sudjelovanju u strijeljanju više od 200 civila.

(SB)