Više od 20.000 Ukrajinaca pronašlo je dom u Hrvatskoj nakon početka rata u Ukrajini, a među njima vjerovatno najbogatija, ali i najkontroverznija, jeste Tetjana Glinjana.

"Županijski sud u Šibeniku blokirao je raspolaganje nekretninama ukrajinskoj poduzetnici Tetjani Glinjani, sada 65-godišnjoj ženi koja živi u Hrvatskoj, a protiv koje ukrajinske vlasti vode istragu zbog pronevjere i pranja novca vezanog za prodaju hrane Ministarstvu obrane Ukrajine po cijenama višestruko višim od tržišnih, za koju je javnost tek sada saznala. Ona je kupila hotel 'Krku', simbol šibenskog ekonomskog i društvenog života prošlog stoljeća", piše Slobodna Dalmacija.

"Preko svoje kompanije 'Nazarii', registrirane u Splitu, ukrajinska poduzetnica je kupila kompanije 'Mimoza', 'Pigment' i 'Zen Adrija', koje su u svom portfelju imale hotele 'Luks' i 'Sia' te hotel 'Mirari'."

"Glinjana je dakle bila tajni vlasnik zapuštenog hotelskog bisera, nekada simbola šibenskog ekonomskog i društvenog života. Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru i troškovi renoviranja bit će veći od cijene same nekretnine, procijenili su stručnjaci."

"Ali, ko je Tetjana Glinjana, žena koja grozničavo kupuje hotel za hotelom u Hrvatskoj, a istovremeno se pojavljuje na stranicama crne hronike?"

"Na primjer, u januaru 2024. godine, neko joj je ukrao torbu sa laptopom, USB-om, pet mobilnih telefona, ličnim dokumentima, bankovnim karticama i torbom sa 16.000 eura ispred njene kuće u Brelima. Istraga je pokazala da su lopovi bili radnici lokalnog komunalnog preduzeća. Međutim, mnogo ozbiljnije stvari o Glinjani već mjesecima kruže u medijima u Ukrajini. Ona je možda najvažnija meta antikorupcijskih tijela u Kijevu, zbog čega je Volodimir Zelenski posljednjih dana žestoko kritikovan. Želio je da stavi šapu na rad ove institucije, jer je među 31 sadašnjim i bivšim zastupnikom koji su pod istragom antikorupcijskih tijela čak 15 članova njegove stranke."

"Kako se Glinjana našla na meti antikorupcijskih institucija?"

"U augustu prošle godine, ukrajinski censor.net objavio je fotografije prtljažnika automobila računovođe kompanije Tetjane Glinjane. Detektivi iz Teritorijalnog ureda Kancelarije za ekonomsku sigurnost pronašli su i zaplijenili više od 4,7 miliona eura neprijavljene gotovine. 'Novac je u prtljažniku automobila prevozila računovođa kompanije. Nije mogla objasniti porijeklo novca.'"

Tetjana Glinjana na poternici NABU Foto: NABU

"Tokom istrage, detektivi su otkrili pokušaj krijumčarenja i skrivanja crnog novca."

"'Odlučuje se oduzimanju zaplijenjenih sredstava', saopćila je pres-služba BES-a (Biroa za ekonomsku sigurnost Ukrajine). Morali su donijeti brojač novca da bi izbrojali milione. Ime kompanije nije pomenuto u saopćenju za štampu, ali su neki mediji naveli da se radi o računovođi iz Mit Proma, kompanije koja pripada Glinjaninoj grupi. Kasnije je sama kompanija neuvjerljivo negirala da je to njen računovođa. Međutim, to će morati dokazati u sudskom postupku, na koji Glinjana još nije odgovorila."

"Usput rečeno, Mit Prom je isporučio Ministarstvu obrane proizvode u vrijednosti od 14,5 milijardi ukrajinskih grivnji, uključujući PDV. Već početkom 2023. godine, ukrajinski mediji su počeli izvještavati o jakim indicijama da Ministarstvo obrane Ukrajine sklapa sumnjive ugovore sa kompanijama iz takozvanog klana Bjelocerkiv. Katalog nabavki obuhvatio je 409 proizvoda, ali samo 10% su bile osnovne namirnice poput povrća, mesa i žitarica. Ostatak – uključujući jaja, začine, želatin, bobičasto voće – kupovan je rjeđe, ali je potencijal za manipulaciju cijenama bio ogroman", pisali su ukrajinski mediji Slovo i dilo i TCH.ua.

"Portal Censor.net donio je detalje o prevari, na primjer u vojnoj jedinici u Vasilkivu. U početku je šef naredio kuharu da 'izda menzi 30 posto manje hrane od količine navedene u primarnim računovodstvenim dokumentima'. To je zapravo značilo da je dio hrane koji se daje vojsci u vojnoj jedinici postao za trećinu manji. A onda je 'ušteđena' hrana prodata za novac. Konkretno, nezakonito su prodali 60 kg šećera, 15 kg tjestenine, 4 vreće zamrznutog oslića težine skoro 60 kg, 110 kg zamrznute svinjetine, skoro 30 kg bataka od brojlera, 20 konzervi koncentrata paradajza i drugih proizvoda", piše Censor. "Ali kasnije su odlučili da je opasno držati višak robe u bazi, pa su 'unaprijedili' šemu."

Ukrajinska vojska Foto: Ministarstvo Odbrane Ukrajine

"'Kao rezultat toga, organizirali su nezakonitu šemu koja se sastojala od fiktivnih originalnih računovodstvenih dokumenata o navodnoj isporuci prehrambenih proizvoda vojnoj jedinici Active Company LLC, koja je u to vrijeme snabdijevala prehrambenim proizvodima vojnu jedinicu BROJ_1 na osnovu Ugovora br. 286/2/22/75 od 23.12.2022. zaključenog s Ministarstvom obrane Ukrajine', navodi se u sudskoj presudi."

"U januaru 2023. godine, mediji su izvijestili da su jaja za vojsku plaćena po 17 grivnji po komadu (0,34 eura) – dok je u maloprodaji u Kijevu cijena bila između 7 i 9 grivnji. Slično tome, kilogram krompira je naručen za 22 grivne (0,44 eura), dok je tržišna cijena bila 8–9. Ministarstvo obrane osporilo je ove navode, tvrdeći da su u pitanju tehničke greške – na primjer, greška u jednoj od kolona s cijenama – ne za 10 jaja, već za kilogram. Međutim, ova zapažanja pokrenula su istragu i ključni zvaničnici su smijenjeni – zamjenik ministra logistike Vjačeslav Šapovalov i šef Odjela za nabavke Bogdan Hmeljnicki, zbog nemarnog nadzora objavljenih anomalnih ugovora", napisao je ukrajinski Obozrevatel.

"Bjelocerkivska grupa i 'Jaja po 17'"

"Tzv. Bjelocerkivska grupa, povezana s Glinjanom, poslovala je preko niza povezanih kompanija: Premium Kompani, Vizit, Ukrprodakord VR, Grand Konsalt i Aktiv Kompani. Preko njih su stizali enormno precijenjeni ugovori o snabdijevanju, vrijedni više od 8 milijardi grivnji (162 miliona eura) samo između 2020. i 2023. godine", tvrdi TCH.ua. "Detaljno: u drugoj polovini 2023. godine isporučivali su kafu, na primjer, po 66 grivnji/kg – dok je u prodavnicama koštala 32–48 grivnji; početkom 2024. godine, posebno šokantan primjer tiče se 'jaja po 17 grivnji i krompira po 22': ugovor vrijedan 13 milijardi grivnji potpisala je Aktiv Kompani krajem 2022. godine. Riječ je o kompaniji u vlasništvu Aleksandra Dmitreviča – poslovnog partnera Glinjaninog unuka, Nazarije Berezjuka."

"Kako je pisao Obozrevatel, slučaj je nazvan 'jaja po 17', a dinamika pregovora otkrila je da su ključna sredstva prebačena pod maskom isplaćenih 'dividendi' i refundacijskih kredita povezanim kompanijama – što je omogućilo izvlačenje više od 733 miliona grivnji (oko 15 miliona eura) profita u periodu od augusta do decembra 2022. Ovaj mehanizam manipulacije kupovinom pakovanja i prosječnim cijenama obuhvatao je sve – od želatina do konzervirane hrane – ali je jasno da je najveći lanac profita generisan jajima i krompirom."

(Foto: Shutterstock)

"Optužbama za cijene dodatno su pridodani i navodi o nepravilnostima u kvaliteti. Djelomična ili potpuna zamjena sastojaka u konzerviranoj robi utvrđena je putem tajnih prisluškivanja koje su objavile ukrajinske tajne službe. Na primjer, svinjetina je dodavana u pakovanja govedine, a sosovi za tjesteninu su obogaćivani jeftinijim mastima. Pored toga, prikupljeni su dokumenti i transkripti telefonskih poziva koji otkrivaju paniku među dobavljačima, gdje su odmah nakon početnog otkrivanja skandala pokušali značajno smanjiti konkretne brojke, jasno pokazujući pokušaj zataškavanja", pisali su ukrajinski mediji.

"Međunarodna potjernica za Glinjanom"

"Krajem marta 2025. godine, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Državna uprava za borbu protiv korupcije (DAP) podigli su optužnice za pronevjeru koja prelazi 733 miliona grivnji. A 3. aprila 2025. godine, NABU je pokrenuo međunarodnu potjernicu za Glinjanom, koja živi u Hrvatskoj. Sud traži njenu ekstradiciju i zatvorsku kaznu kroz postupak zbog nepojavljivanja na sudu. Od 18. aprila 2025. godine, Viši antikorupcijski sud Zapadne Ukrajine (VAKS) razmatra zahtjev za pritvor u odsustvu. U junu je potvrđeno da je do 16. juna održano pet ročišta, ali postupak se sporo kreće zbog kašnjenja. Sud razmatra tri relevantna krivična člana Krivičnog zakona Ukrajine: od oduzimanja imovine (član 191, stav 5), preko pranja novca (član 209, stav 3), do organiziranog kriminala – s prijetnjom kazne do 12 godina zatvora, konfiskacije imovine i zabrane rada u određenim sektorima."

"Tek 3. aprila 2025. ukrajinske institucije su pokrenule međunarodnu potjernicu. Glinjana je do sada potrošila više od 25 miliona eura na grozničavu kupovinu hotela na jadranskoj obali, ne računajući šibenski hotel Krka, čija je kupovina tek sada otkrivena i koji će tek donijeti prave troškove jer je renoviranje zaštićenog kulturnog dobra izuzetno skupo. Preciznije, dala je 25,9 miliona eura za kupovinu hotela u Splitu, poslovnih prostora, zemljišta na Klisu i kuće u Brelima."

"Glinjana je osnovala svoju prvu kompaniju u Hrvatskoj, Nazariju, u januaru 2016. godine. Samo dva mjeseca kasnije, kompanija je kupila kuću od 573 kvadratna metra u Brelima kod Makarske za 1,2 miliona eura. U augustu iste godine, Glinjana je za isti iznos kupila kuću, gdje sada ima prijavljeno mjesto boravka u Hrvatskoj."

"Glinjana je većinu nekretnina – hotele Sia i Luks u Splitu, poslovne prostore u Splitu i zemljište na Klisu – kupila 2023. godine. Upravo te godine ukrajinske vlasti su počele da je istražuju zbog navodnog ratnog profiterstva, odnosno prodaje hrane vojsci po dva ili tri puta višoj cijeni od tržišne", pisao je portal Oštro. "A nakon što je vijest o njenim nekretninama objavljena u hrvatskim medijima 7. januara 2024. godine, Glinjana je sljedećeg dana prodala svoje kompanije – vlasnike ovih nekretnina. Kompanije Nazarija, Zen Adrija, Mimoza i Pigment prodala je Dijanu Jahjefendiću za ukupno 24,6 miliona eura", piše Oštro. "Glinjana je zadržala pravo da otkupi dionice u kompanijama u roku od tri godine po istoj cijeni."

"Belgijska kompanija Glinjanine kćerke Irine Kut, bivše suvlasnice Nazarija – pisao je portal Oštro prošle godine – bila je pod istragom u Belgiji zbog navodnog pranja novca, u okviru koje je zaplijenjeno dva miliona eura."

"Afera oko Tetjane Glinjane otkriva širi problem u ukrajinskim vojnim nabavkama: skupa, nekvalitetna roba, pravni vakuum i skretanje pažnje s glavnih krivaca. Ostaje pitanje hoće li, na primjer, model koji koristi američka Kancelarija za upravljanje obrambenim ugovorima – uključujući direktan pregled paketa na fronti – poslužiti kao uzor za reformu. A do tada, sudbina desetina miliona eura i stotina miliona grivnji je u rukama pravosudnih organa. Srećom po Glinjanu, oni su veoma, veoma spori – i u Ukrajini, i u Hrvatskoj."