Sanel Kajan, zastupnik u zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH nedavno je od JP Elektroprivreda HZHB zatražio informacije po tome da li ima ijedan zaposleni Bošnjak u njihovim poslovnicama u Stocu i Čapljini te ima li ijedan Bošnjak ili Bošnjakinja na poziciji direktora ili šefa službe.

Na to su ga ponukali protesti održani krajem prošlog mjeseca u Stocu, a na kojim je javno ukazano na sistemsku diskriminaciju kojoj su izloženi u ovom gradu.

- Iako Bošnjaci čine gotovo 50 posto stanovništva Stoca, u javnim institucijama su gotovo potpuno nevidljivi - kako po pitanju zapošljavanja, tako i po pitanju učešća u odlučivanju. Slična situacija je i u Čapljini.

Posebno je zabrinjavajuće ako se pokažu tačnim informacije koje ukazuju da u pojedinim javnim preduzećima - čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine - nije zaposlen niti jedan Bošnjak. Informacije koje su iznesene u javnosti i koje želim provjeriti kroz ova zastupnička pitanja, kažu: U poslovnoj jedinici JP Elektroprivrede HZHB u Stocu nije zaposlen niti jedan Bošnjak. Nema niti jednog Bošnjaka na direktorskim ili zamjeničkim pozicijama u javnim ustanovama na području Stoca. Ujedno, sredstva koja se izdvajaju za vjerske, kulturne i obrazovne ustanove Bošnjaka su zanemariva ili potpuno izostaju - naveo je, između ostalog, Kajan u zastupničkom pitanju.

Naglasio je da se fokusirao isključivo na javna preduzeća i ustanove kojima je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, iako diskriminacija, kako tvrde stolački i čapljinski Bošnjaci, postoji posebno na lokalnom te kantonalnom nivou, o čemu bi trebali govoriti oni kojima je to u nadležnosti.

Iz Javnog preduzeća "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" Mostar odgovorili su sljedeće:

- Prema podacima iz kadrovske evidencije Društva na dan dostavljanja ovog odgovora, ukupan broj zaposlenih radnika u organizacijskim dijelovima Društva u Stocu je 29. U Društvu se evidencije o radnicima vode na način propisan članom 43. Zakona o radu FBiH i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim osobama angažiranim na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 92/16), te se unutar evidencija o radnicima ne vodi evidencija o nacionalnom porijeklu radnika obzirom da ista nije predviđena odredbama navedenih propisa.

Pored navedenog, skrećemo pažnju da podatak o nacionalnom porijeklu radnika pripada posebnoj kategoriji ličnih podataka čija obrada je zabranjena u smislu odredbi Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj: 49/06,76/11 i 89/11), osim u iznimnim slučajevima propisanim članom 9. istog Zakona.

Ukratko, Iz Elektroprivrede HZHB izbjegli su odgovor na pitanje zastupnika Kajana, pozvavši se na Zakon o zaštiti ličnih podataka.

Prilikom podnošenja zastupničkog pitanja Kajan je naglasio kako smatra da bi, ukoliko se informacije da nijedan Bošnjak ne radi u njihovim poslovnicama u Stocu i čapljini potvrde, to predstavljalo eklatantan primjer institucionalne diskriminacije, što je apsolutno nedopustivo i suprotno principima jednakopravnosti i ravnopravnog učešća svih građana u javnom životu.

- Ovom prilikom ponavljam svoj stav da je krajnje neprihvatljivo da javna preduzeća, kojima je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, u svom nazivu imaju isključivu nacionalnu odrednicu ili predznak.

Javna preduzeća koja se finansiraju iz budžeta svih građana Federacije BiH moraju biti inkluzivna i ne mogu nositi naziv pripadnosti samo jednom narodu. Takva praksa dodatno produbljuje osjećaj isključenosti i neravnopravnosti među građanima - naveo je Kajan.