Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, kojim se predviđa "kupovina američkih energenata u vrijednosti od 750 milijardi dolara", opet otvara nova pitanja o dugoročnoj energetskoj sigurnosti i neovisnosti Evrope.

Dok američki predsjednik Donald Trump slavi sporazum kao "najveći do sada", energetski stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice ovog dogovora koji de facto učvršćuje evropsku ovisnost o američkom gasu, prenosi Dnevno.hr.

Energetski stručnjak Davor Štern ističe kako je dogovor rezultat nerada i neorganiziranosti evropskih institucija, a posljedice će osjetiti svi – od vlada do krajnjih potrošača: "Nećemo kupovati samo energiju, nego i oružje. Amerika prva, Evropa zadnja. Ne možemo ništa napraviti. Doveli smo se u situaciju da moramo plesati kako veliki kažu, a to je sada Amerika", kaže Štern.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Skupi američki gas

Prema njegovim riječima, ključna tačka sporazuma odnosi se na ukapljeni američki gas, koji je znatno skuplji od gasa dobavljenog gasovodima, uključujući i ruski koji je do nedavno bio primarni izvor za Evropu.

"Amerikanci ne izvoze naftu, njihova energija je isključivo gas, a on je kad se računa prijevoz i sve ostalo puno skuplji od onoga koji smo kupovali iz Rusije. U poslovanju s Amerikom, treba imati na umu jednu stvar. Američka politika u svemu ima bazu u ekonomiji, i to im se ne može prigovoriti. Svi njihovi potezi pokazuju da sve što rade, rade u interesu svoje zemlje. Naravno, sve to poskupljuje evropsku proizvodnju i na kraju pogađa krajnjeg potrošača", ističe Štern.

Na pitanje koliko je opasno biti energetski ovisan o SAD-u, Štern podsjeća da je Hrvatska već dugo vezana uz američke interese.

Diktiraju cijenu

"Budimo realni, mi ovisimo o Americi od osnutka Hrvatske. Bez njihove pomoći teško da bi danas postojala Hrvatska. Kod saveznika onda prihvatamo sve što dobro i loše dolazi u paketu", kaže Štern dodajući da uvijek postoji mogućnost zloupotrebe.

"Ako su Amerikanci sada monopolizirali izlaz gasa prema Evropi, oni imaju alat da diktiraju cijenu. Iako ne vjerujem da će biti agresivni, u teoriji mogu postati pravi monopolisti, a u tom slučaju ćemo to skupo platiti. Uostalom, još kad smo gradili LNG terminal, znali smo da ćemo kupovati američki gas", kaže.

Ipak, ništa od toga nije toliko važno, kaže Štern, jer Hrvatska već odavno nije energetski neovisna: "Za nas se situacija pogoršala kada smo izgubili Inu. To nikad nismo smjeli dozvoliti. To govorim godinama. INA sada diže 170 miliona eura kredita i došla je u vazalni položaj prema MOL-u. Više nije okosnica hrvatske energetike. Mi uvozimo, sve manje proizvodimo, nema novih istraživanja i to je naš problem", naglašava Štern.

Sporazum pun nepoznanica

Štern upozorava kako je sam sporazum pun nejasnoća: "Kaže se da ćemo kupovati energente za 750 milijardi dolara, ali nema podataka o količinama, cijenama ni rokovima. Tako mi je teško komentarisati nešto što ima još jako puno nepoznanica."

Energetičar kaže da ipak nije sve crno i ako se Evropa postavi pametno ima mogućnosti zaraditi od cijelog sporazuma: "Evropa sada treba pokušati privući američke firme na svoje tlo, iskoristiti komparativne prednosti i ponuditi ih američkom kapitalu. Amerikancima je važno gdje zarađuju, a ne gdje su fizički. Pa išli su u Kinu jer su znali da tamo mogu zaraditi, pa mogu sad i u Evropu", dodaje.

Naravno, uvijek postoji i mogućnost onog najgoreg scenarija, da SAD iz nekog razloga odluči zatvoriti "pipu" i prestane slati gas Evropi, koliko god se taj scenarij sad činio malo izglednim.

"U slučaju da Amerikanci 'zatvore pipu', postoje drugi izvori – Bliski istok, a i Rusija ima LNG koji se može kupiti. Ne vjerujem u takav scenarij, ali u teoriji je sve moguće", kaže Štern, dodajući da je pobjeda Amerike u ovom sporazumu bila očekivana: "Trump bolje od ikoga zna kako se ovakvi dogovori sklapaju. A Evropa sad mora pronaći način da izvuče maksimum iz pozicije u kojoj se našla", zaključuje Štern.