Umirovljeni general David Petraeus, bivši zapovjednik američkih i koalicijskih snaga u Iraku i Afganistanu, izrazio je skepticizam u vezi prekida vatre u Ukrajini. Prema njegovom mišljenju, to je malo vjerojatno dok zapadna pomoć ne omogući Kijevu značajnu promjenu dinamike na bojištu.

Njegovi komentari stižu nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio znatno kraći rok za rusko prihvaćanje primirja. Na skupu Hudson Instituta u Washingtonu, Petraeus, koji je također obnašao dužnost direktora CIA-e, naglasio je nužnost značajne pomoći Ukrajini.

“Sporazum o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine nije izgledan dok SAD, europske i druge zapadne zemlje ne pruže Ukrajini dovoljno pomoći za promjenu dinamike na bojištu,” kazao je Petraeus.

Putin dobro tolerira gubitke

Istaknuo je Putinovu visoku toleranciju na gubitke, navodeći da je Rusija pretrpjela “milijun poginulih i ranjenih”, od kojih se više od 500.000 nije moglo vratiti u borbu.

“To je cijena koju je bio spreman platiti. Stoga je potrebno nešto dramatično. Morate ih zaustaviti na bojnom polju,” naglasio je general, javlja Kyiv Post.

Petraeus je izrazio poteškoće u shvaćanju razmjera gubitaka u Ukrajini. Sugerirao je da su ruski zapovjednici, poput pokojnog Jevgenija Prigožina, vođe plaćeničke skupine Wagner, možda “izgubili razum” suočeni s tolikim brojem žrtava.

Za Putinovo razmatranje realističnog rješenja, Petraeus smatra da Ukrajina mora biti sposobna “naglo ih zaustaviti, možda čak i potisnuti”. Odbacio je trenutne ruske zahtjeve, uključujući smjenu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, demilitarizaciju Ukrajine i zabranu članstva u NATO-u.

Podsjetimo, Trump je drastično skratio rok Rusiji za pristanak na prekid vatre s Ukrajinom, smanjivši ga s prvotno najavljenih 50 dana na manje od dva tjedna.

Trump je također izrazio “veliko razočaranje” Putinovim kontinuiranim bombardiranjem ukrajinskih gradova.

Ranije ovog mjeseca, Trump je najavio da će SAD, u slučaju ruskog odbijanja prekida vatre unutar 50 dana, uvesti sekundarne carine do 100% na robu iz zemalja koje nastavljaju poslovati s Rusijom.

Ne nazire se kraj

Inače, rat u Ukrajini počeo je u veljači 2022. godine. Ono što su iz Moskve poručivali preko državnih medija diljem svijeta je bila priča kako će oni taj rat privesti kraju nakon ostvarenja svojih ciljeva, za što će im trebati dva ili tri mjeseca.

Svi se sjećamo groznih prizora iz Mariuopolja na samom početku i apela brojnih ljudi da se rat zaustavi, a evo, za nekoliko mjeseci će rat, po svemu sudeći, ući u četvrtu godinu. EU i zapadni saveznici su odgovorili nizom sankcija prema Moskvi i slanjem oružja Ukrajini, ali to, posebno u kontekstu sukoba na Bliskom istoku, ne izgleda dovoljno.

I u kampanji za predsjedničke izbore sam Trump je govorio kako će, čim postane predsjednik, završiti ovaj rat. Do sada mu to, vidimo, nije pošlo za rukom. Ostaje za vidjeti hoće li se štogod promijeniti.